SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod gordicaa u Čet Sep 03, 2015 16:36:13

Novinarki sedam i pol godina zatvora

Novinarka Hatidža Ismailova koja je istraživala poslove porodice azerbejdžanskog predsjednika u pritvoru je od decembra 2014.

Poznata i nagrađivana azerbejdžanska novinarka Hatidža Ismailova nepravosnažno je osuđena na sedam i pol godina zatvora zbog navodne utaje poreza, zloupotrebe ovlasti i nezakonitog poslovanja.

Ismailova, saradnica Radija Slobodna Evropa i mreže istraživačkih novinara OCCRP, u pritvoru je od decembra prošle godine, a prethodno je od strane bivšeg kolege bila optužena i za poticanje na samoubistvo, ali ju je sud oslobodio te optužbe.

Tokom iznošenja završnih riječi u ponedjeljak, Ismailova je nekoliko puta prekidana, i to kada bi se doticala korupcije, imovine i poslovanja predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i njegove porodice.

Ponovila je da su sve optužbe protiv nje politički motivisane i da je stvarni razlog progona njen istraživački rad, javlja Slobodna Evropa.

Međunarodne organizacije, kao što su Amnesty International i Helsinški komitet za ljudska prava, više puta su istakle političku motiviranost procesa. Predstavnicima organizacija i stranih ambasada nije bio dozvoljen ulazak u sudnicu tokom cijelog procesa.

OCCRP je nastavio raditi na istraživanjima koja je Ismailova vodila prije odlaska u pritvor, što je rezultiralo posebnom stranicom o imovini, poslovima i vezama ključnih ljudi azerbejdžanske vlasti.

Prema podacima međunarodnih organizacija za ljudska prava, najmanje 80 novinara i aktivista je trenutno u zatvorima u ovoj naftom i gasom bogatoj zemlji.

U znak podrške i solidarnosti, posjetioci CIN-ove stranice, uz obavještenje na simboličnoj crnoj podlozi, mogu otvoriti ciklus istraživačkih priča o poslovima porodice azerbejdžanskog predsjednika.
gordicaa
 
Postovi: 125
Pridružio se: Pon Feb 17, 2014 11:42:08

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod gordicaa u Čet Sep 03, 2015 18:10:34

Srbija duguje Bosni i Hercegovini 50 miliona eura u nekretninama

Veliki broj objekata u Srbiji koji je u vlasništvu bosanskohercegovačkih firmi je nezakonito prodat ili je napušten i propada. Ni srpske firme još uvijek nisu vratile svoju imovinu koja je u BiH, jer dvije zemlje godinama ne primjenjuju u potpunosti Sporazum o sukcesiji.

Pišu: Centar za istraživačko novinarstvo iz Beograda i Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CINS/CIN)

Sudbina prodavaonica, salona, magacina i ostalih nekretnina koje su u vlasništvu firmi na teritorijama Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) nije riješena ni deceniju nakon potpisivanja Sporazuma o sukcesiji. Tim dokumentom su se države obavezale da će svu imovinu vratiti vlasnicima.

Ovaj sporazum, potpisan u Beču 2001. godine, predviđa da će imovina drugih država biti priznata, zaštićena i vraćena u prvobitno stanje u kojem je bila 31. decembra 1990. godine, bez obzira na nacionalnost, državljanstvo i boravište vlasnika.

Ipak, za vrijeme važenja Sporazuma imovina pojedinih firmi je preprodavana, nezakonito prisvojena i skrivana od stvarnih vlasnika.

Prema istraživanju novinara centara za istraživačko novinarstvo iz Beograda i Sarajeva (CINS/CIN), više od 50 bh. firmi potražuje imovinu koja se nalazi u Srbiji, dok 38 srpskih preduzeća traži imovinu koja je u BiH. Između ostalih, na listi bh. preduzeća su: Hepok, Agrokomerc, Borac Travnik, Kožarsko-tekstilni kombinat (KTK) Visoko, kao i srpske firme Tehnopromet i Autotehna-Avis.
Radnici preuzeli imovinu

Prema podacima do kojih su novinari došli, oko 200 objekata koji se nalaze u Srbiji i čija je vrijednost preko 50 miliona eura još uvijek nije vraćeno vlasnicima iz BiH. Među njima su i poslovni prostori Agrokomerca iz Velike Kladuše i Hepoka iz Mostara. Prema tvrdnji sagovornika CIN/CINS-a, radnici ovih dviju firmi koji su radili u objektima u Beogradu pokušali su riješiti problem na svoj način – formiranjem novih preduzeća.

Radnici Agrokomerca su novo preduzeće Agrokomerc v.k.l. Beograd formirali 1995. godine i pokrenuli proceduru uknjižavanja imovine koja je na beogradskoj adresi kao vlasništvo tog novoformiranog preduzeća.

Direktorica Agrokomerca u Beogradu, Jasmina Stojanović kaže da se imovina treba ravnomjerno podijeli. „Ne može da bude sve njihovo. Radnici su ulagali u imovinu Agrokomerca u Srbiji.“ Ukoliko bude morala, kaže, rješenje problema potražit će pred Europskim sudom za ljudska prava.
Borac BeogradO objektu konfekcije Borac u Ulici Mike Alasa u Beogradu niko ne vodi računa. (Foto:CINS)

U Agenciji za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) smatraju da novoformirano preduzeće ne može uknjižiti imovinu jer ju je Agrokomerc iz Velike Kladuše stekao prije 30 godina. Zbog toga su pokrenuli spor pred nadležnim institucijama u Beogradu.

Prema riječima advokata Marinka Šakana kojeg je Agencija za privatizaciju Federacije BiH angažovala na nekoliko predmeta, i radnici Hepoka su na imovini ove firme u Beogradu osnovali novo preduzeće. Međutim, nova firma je otišla u stečaj, nakon čega je stečajni upravnik prodao imovinu.

Šakan objašnjava da Srbija nije smjela dopustiti prodaju imovine kroz stečaj, budući da je imovina firme Hepok u Srbiji predmet Sporazuma o sukcesiji. Zbog toga su pokrenuli sudski spor kojim pokušavaju vratiti tu imovinu.

“Slučaj Hepoka je izuzetno značajan, jer srbijanski sud mora da odgovori na pitanje da li se može postati vlasnik kupovinom od nevlasnika”, kaže Šakan.
Direktori krili imovinu

U Agenciji za privatizaciju FBiH su novinarima CINS/CIN-a otkrili da su direktori pojedinih kompanija u poslovnim knjigama prikrivali određenu imovinu koju imaju u Srbiji. Među njima je, navodno, i Borac iz Travnika.

“Za neku imovinu su samo direktori znali gdje je i u kakvom je stanju. Čak ima slučajeva da su to prodali“, kaže Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH. Dodaje da su o tome obavijestili nadležno ministarstvo. „To smo uradili u slučaju Krivaje, KTK Visoko i Borac Travnik.”

Početkom 2010. godine KTK iz Visokog je Ahmedu Kurtagiću prodao poslovni prostor u Kraljevu za 20.485 eura. Imovina je prodata bez saglasnosti Vlade FBiH koja je njen pravi vlasnik, budući da je ušla u pasivni podbilans, odnosno u proces privatizacije.

U Agenciji za privatizaciju FBiH kažu da su za ovu prodaju saznali naknadno, preko jedne firme iz Beograda koja je željela zamijeniti svoju nekretninu za poslovni prostor u Kraljevu.

„Ta firma nas je upitala da li može izvršiti zamjenu i mi smo negativno odgovorili“, objašnjava Senad Rahimić, pomoćnik direktora Agencije. Od te firme su zatražili da Agenciji dostavi dokaze da je došlo do prodaje ove nekretnine. Rahimić kaže da je objekat u Kraljevu prodat na osnovu odluke Nadzornog odbora KTK-a, a ugovor je potpisao tadašnji direktor Asmir Hodžić.
Šuhret Fazlić Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH, kaže da su za neku imovinu preduzeća znali samo direktori. (Foto: ekapija.ba)

„To nisu smjeli bez odluke Vlade FBiH“, kaže Rahimić i dodaje da je rukovodstvo KTK Visoko ranije tražilo odobrenje od Agencije za privatizaciju za prodaju te imovine i da su im odgovorili da samo Vlada FBiH može dati tu saglasnost.

Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva nadležno za ova preduzeća, podnijelo je krivičnu prijavu protiv Hodžića i Nadzornog odbora, jer je FBiH oštećena za vrijednost te nekretnine. Također, u Kraljevu je podnijeta tužba za poništenje kupoprodajnog ugovora.
Imovina srpskih preduzeća je uglavnom vraćena

Prema popisu koji je 2009. godine uradilo tadašnje Ministarstvo finansija i privrede Srbije, 38 preduzeća je prijavilo da ima imovinu na teritoriji BiH.

Novinari su došli do informacija da su neka od njih svoju imovinu u BiH vratila i prodala. To su učinile firme poput Jugoslovenskog rečnog brodarstva koje je prodalo svih 11 nekretnina u Brčkom. Firma Jugorendgen iz Niša je također prodala 25 objekata koje je imala u Sarajevu, Tuzli, Gračanici i drugim mjestima. Isto je i sa firmama Pionir i ATB Sever iz Subotice.

Ipak, među njima se nalaze i one koje još uvijek ne znaju kada će im imovina biti vraćena.

Dejan Mladenović, direktor kompanije Autotehna-Avis iz Beograda, kaže da je u BiH ostalo preko 100 automobila vrijednih oko dva miliona eura, ali i nekretnine.

„Ništa od tih poslovnih prostora i stanova nije vraćeno, a pokušavamo i preko nekih advokata tamo. Ne znam šta se sa time desilo“, kaže Mladenović.

Prema riječima Milovana Janjića, direktora kompanije Tehnopromet Beograd, ova firma je u Sarajevu imala poslovni prostor za koji se već dugo bori, ali bezuspješno.

„Sada je u tom poslovnom prostoru neka Vladina organizacija,“ kaže Janjić.
Hepok BeogradImovina kompanije Hepok u Beogradu je prodata kroz stečaj, iako je predmet Sporazuma o sukcesiji. (Foto: CINS)
BiH se kasno sjetila svoje imovine

Kako bi se uspješno proveo Sporazum o sukcesiji, bivše članice Savezne federativne republike Jugoslavije (SFRJ) formirale su Stalni mješoviti komitet. Prema pisanju medija, posljednji sastanak imale su u Beogradu 2009. godine.

„Osnovni problem sukcesije je bilo to što se jako neujednačeno radilo pa je tako jedan aneks otišao skoro do kraja, to je aneks za ambasade, a drugi nisu pomjereni s mjesta, a to nije logično, to nije normalno za sukcesiju“, kaže Oliver Antić, visoki predstavnik Srbije u Komisiji za sukcesiju.

Antić, koji je postavljen na ovo mjesto u decembru prošle godine, kaže da je zatekao loše i komplikovano stanje te da se u prethodnom periodu nije radilo dovoljno na primjeni Sporazuma.

Sličnog mišljanja je i Fazlić iz Agencije za privatizaciju FBiH.

“Hrpa problema je dovela do toga da mi evo 2013. godine nismo uspjeli da uradimo ništa posebno. Ocjena od jedan do 10 je dvica”, kaže Fazlić, pokušavajući da sumira dosadašnju primjenu Sporazuma o sukcesiji između Srbije i BiH.

Fazlić dodaje i da institucija na čijem je on čelu u prošlosti nije puno učinila da se imovina dobije natrag, kao i da je problem to što je privatizacija data u nadležnost mnogim institucijama među kojim nema koordinacije.
Hepok BeogradImovina preduzeća Hepok u Ulici Olge Jovanović u Beogradu je u lošem stanju. (Foto: CINS)

Ove riječi potvrđuje i dokumentacija Ministarstva finansija Srbije.

Vlada Srbije je Uredbom iz 2008. godine propisala da firme iz zemalja bivše Jugoslavije sa Ministarstvom finansija Srbije moraju potpisati sporazum kojim bi se odredilo njihovo vlasništvo nad imovinom u Srbiji.

Postojali su i određeni rokovi do kada preduzeća to moraju učiniti. Iako u BiH postoji više od 50 takvih firmi, do marta 2012. godine javilo se osam: Šipad Komerc Sarajevo, Forum Sarajevo, Unis Pretis Sarajevo, Tuzla Prevoz, Magrosprom Sarajevo, Krivaja, Šipad Komerc Bijeljina i Dita Tuzla. Do danas nije potpisan sporazum ni sa jednom od njih.

Ministarstvo finansija Srbije je u dopisu upućenom CIN/CINS-u navelo da svi sporazumi nisu potpisani, uglavnom, zbog “neprihvatanja teksta Sporazuma jedne od strana”.

Advokat Branko Pavlović, bivši direktor Agencije za privatizaciju Srbije i sadašnji pravni zastupnik firme Šipad Sarajevo, kaže da je Vlada Srbije morala odmah primjenjivati Sporazum, ali je umjesto toga zakomplikovala procedure sa namjerom da se njegova primjena otegne u nedogled.

“U svakom pravnom poretku postoji hijerarhija pravnih akata. Prvi je ustav, a odmah ispod njega su ratifikovani međunarodni ugovori, a to je Sporazum o sukcesiji. Nikakvim zakonom, uredbom se ne može mijenjati Sporazum jednostrano”, kaže Pavlović.

Dodaje da je odlaganje primjene Sporazuma štetno za Srbiju zato što su radnici tih preduzeća ostali bez vlasnika koji bi im plaćao doprinose, plaćao porez državi i vodio računa o toj imovini koja danas propada.

Izvor: http://www.bih-pravo.org
gordicaa
 
Postovi: 125
Pridružio se: Pon Feb 17, 2014 11:42:08



Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Čet Sep 03, 2015 21:48:31

Auuuu... sto svi "brinu" o uznemiravanju javnsti... ko bi to rekao?
Prepucavanja su to... ko je "jaci".


Nakon što su Arslanagići i drugi pušteni na slobodu
AFERA BOSNALIJEK Žalba Tužilaštva KS zapela kod sutkinje Zahiragić?


Objavljeno: 02. 09. 2015 - 09:30
Slika

Kantonalni sud u Sarajevu u ponedjeljak je zaprimio žalbu koju je Tužilaštvo KS uputilo na rješenje Suda u aferi "Bosnalijek", koji je odlučio da iz pritvora pusti Edina Arslanagića, Amara Arslanagića, Šefika Handžića i Hasana Šepu. Podsjećamo, njima se na teret stavlja da kao organizirana grupa i uposlenici firme "Bosnalijek" d.d. Sarajevo, "Brštanica" d.o.o. Sarajevo i "Carpe Diem" počinili više krivičnih djela, uključujući zloupotrebu položaja ili ovlasti, poreznu utaju, krivotvorenje službene isprave i sklapanje štetnog ugovora.

Javnost zainteresirana

Iako je Tužilaštvo KS prije dva dana uputilo žalbu na ovakvu odluku Kantonalnog suda, sa konačnom adresom ka Vrhovnom sudu FBiH, kako saznajemo, ona je "zapela" kod sutkinje Adise Zahiragić, koja ju je proslijedila odbranama osumnjičenih, što u dosadašnjoj praksi nije bio slučaj, već bi žalba odmah bivala proslijeđena na adresu Vrhovnog suda FBiH. Po svemu sudeći, upravo će od odgovora odbrane osumnjičenih zavisiti kada će žalba i stići na konačnu adresu.

Pokušali smo kontaktirati sutkinju Zahiragić, ali se ona nije javljala na naše brojne telefonske pozive.

Slika
Sutkinja Zahiragić: Čeka odgovore odbrane osumnjičenih

Tužilaštvo KS žalbu je uložilo zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, a nakon rješenja Vijeća Kantonalnog suda da osumnjičeni, uz mjere zabrane, budu pušteni na slobodu. Pritvor je, podsjećamo, zatražen prije tri mjeseca jer bi, po mišljenju Tužilaštva KS, puštanjem osumnjičenih na slobodu javnost bila uznemirena.

Podsjećamo, Kantonalni sud u Sarajevu donio je odluku da se osumnjičeni u predmetu "Bosnalijek" Edin Arslanagić, Amar Arslanagić, Šefik Handžić i Hasan Šepo puste na slobodu i ukinu im se mjere pritvora. Tom odlukom nisu prihvaćeni argumenti Kantonalnog Tužilaštva Sarajevo da je prema njima neophodno produžiti mjere pritvora.

U Kantonalnom sudu u Sarajevu 25. augusta održano je ročište u aferi "Bosnalijek", na kojem je tužilac Sead Kreštalica prezentirao razloge za produženje pritvora osumnjičenoj četvorci, navodeći da postoji osnovana sumnja da bi osumnjičeni ako budu pušteni da se brane sa slobode mogli utjecati na svjedoke.

- Uzmajući u obzir da je javnost veoma zainteresirana za ovaj slučaj, puštanje osumnjičenih na slobodu bi uznemirilo javnost - naveo je tužilac.

Kreštalica je istaknuo da su prikupljeni i dokazi o računima sa kojima Arslanagići raspolažu u mnogim bankama kao i dionicama. No, prebacio je Sudu njegovu neažurnost prema zahtjevu Tužilaštva da se blokira imovina Arslanagića do okončanja ovog sudskog postupka.

Sa računa podigao 220.000 KM

- Zbog neažurnosti Suda u blokiranju imovine, odnosno reagovanju prema zahtjevu Tužilaštva, došlo je do značajnog smanjivanja novca na računima Arslanagića. Tako je, naprimjer, Amar Arslanagić, iako u zatvoru, podigao sa svog računa 220.000 KM pa je potom uplatio kredit u iznosu od 76.000 KM, platio kaznu u iznosu od 36.000 KM, advokate iznosom od 81.900 KM, te podigao gotovinu u iznosu od 65.000 KM - dodao je Kreštalica.

Odbrana je predstavila svoje argumente za odbijanje prijedloga Tužilaštva za produženjem pritvora optuženoj četvorci u aferi "Bosnalijek". Tim od četiri advokata koji zastupa Edina i Amara Arslanagića i Šefika Handžića oštro su tada odbacili navode Tužilaštva o postojanju novih dokaza protiv njihovih klijenata, te naveli da ne postoji niti jedan poseban razlog za produženje pritvora koji zahtijeva ZKP.

- Cilj je na jedan drsko neprofesionalan način zadržati ove ljude u pritvoru , jer tužilaštvo uznemirava javnost i samo zato je nabrojao na šta je potrošen ovaj novac, a o čemu se radi o legalnom poslovanju”, kazala je Senka Nožica, branilac Amara Arslanagića.

Međutim, ono što je tada naljutilo sutkinju Adisu Zahiragić nije bilo spominjanje advokatskih naknada, već povezivanje štetnih posljedica sa navodnom neažurnošću suda. Nazvala je ovakvo ponašanje tužioca – otvorenim nepoštivanjem.

“Jer sud nije ničiji servis, pred sud izlaze 2 ravnopravne strane premak ojima sud treba ostaviti utisak da smo nepristrasni”, pojasnila je sutkinja Adisa Zahiragić

Autor: D. K./E. H.
avaz.ba
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 08, 2018 14:31:02, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod gordicaa u Pet Sep 04, 2015 15:29:55

Ovo je izbore je nevjerovatno, ja zaboravila i da su odrzani, ima 2 godine kako su bili :-)
gordicaa
 
Postovi: 125
Pridružio se: Pon Feb 17, 2014 11:42:08

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pet Sep 04, 2015 21:36:26

Kazu: "Ko se bori, taj moze I izgubiti, ali ko se ne bori, taj je VEC izgubio"!
Bravo za gospodju Mirjana Marinkovic-Lepic (i sudiju Amelu Durakovic)! Vi ste jos jednom dokazali da pravda JESTE dostizna, bez obzira koliko je spora.


MIRJANA MARINKOVIĆ-LEPIĆ: PRAVDA JE SPORA, ALI DOSTIŽNA
Afera o kojoj se ne priča, a u koju je umiješan sam vrh tuzlanskog SDP-a


04.09.2015 u 15:34
Slika

U ekskluzivnom intevjuu za Radio Kameleon, razgovarali samo sa Mirjanom Marinković-Lepić, bivšom direktoricom Doma penzionera. Tema našeg razgovora bila je afera oko smjene gospođe Marinković-Lepić i imenovanja Mirsada Bakalovića na mjesto direktora Doma penzionera, u čemu je prste imao sam vrh tuzlanskog SDP-a.

Naime, Mirsad Bakalović, trenutni potpredsjednik, a donedavni predsjednik gradske organizacije SDP BiH u Tuzli i bivši savjetnik neslavnog premijera Tuzlanskog kantona Seada Čauševića je na ljeto 2013. godine nezakonito došao na mjesto direktora JU Dom penzionera Tuzla.

Po Zakonu o ustanovama, direktor može biti smijenjen zbog lošeg poslovnog rezultata ili nezakonitog poslovanja. Kakvo je bilo poslovanje za vrijeme Vašeg mandata?

" Svi pokazatelji poslovanja su išli uzlaznom linijom od momenta kada sam preuzela upravljanje Domom, a to je u junu 2011. godine. Dakle, za samo šest mjeseci koliko sam ja bila direktor, određene djelatnosti koje su bile potpuno zamrle tada, kao što su prihodi od noćenja, ugostiteljskih usluga, iznajmljivanje sala i tako dalje su porasli. Od noćenja i ugostiteljskih usluga za čak 561%, prihodi od iznajmljivanja sala za 141%, a broj korisnika se povećao u prosjeku za 4,82 %."

Imate li informaciju kakvo je sada poslovanje Doma penzionera?

"Za vrijeme sadašnjeg direktora za 2013. godinu te cifre su vrlo male, nije vrijedno spomena za koliko su porasli prihodi po svim osnovama. Ukupan prihod je povećan za svega 1,08%."

Gospođo Marinković-Lepić, kako su Vam telefonskim putem javili, otkaz ste dobili zbog izvještaja o poslovanju, po Vašem mišljenju, je li on bio sporan?

"Moj izvještaj uopće nije bio sporan, izvještaj je na kraju 2014. godine usvojen, zajedno sa izvještajem o poslovanju za 2013. godinu, nego je tu neko jednostavno odlučio da zauzme moju stolicu."

Kažete da je Vaš izvještaj novi direktor pokušao da falsifikuje? Jeste li se obratili kome povodom toga?

"Ovim putem bih rekla još neke stvari koje javnost ne zna. Iako je izvještaj o poslovanju na Vijeće dostavljen na vrijeme, sadašnji direktor je pokušao da falsifikuje moj izvještaj, te je na Opštinsko vijeće dostavio novi izvještaj koji je bio bez mog vlastoručnog potpisa i pečata ustanove.Nakon tog saznanja poslala dopis svim vijećnicima na njihove zvaniče mail adrese, obavijestila sam i nadležnog resornog pomoćnika načelnika Službe za društvene djelatnosti, obavijestila sam i pravnicu koja vodi sjednice vijeća. Podrstrla sam dokaze, i dokazivala da je izvještaj podnijet u izmijenjenom obliku, na što niko nije reagovao i izvještaj je samo povučen sa dnevnog reda. Niko nije reagova niti na moje, a niti na reagovanje opozicionih vijećnika da sadašnji direktor ne zadovoljava niti jedan uslov konkursa. Takođe, pojedini vijećnici su tražili i pokrenuli inicijativu za njegovu smjenu, tražili su određene podatke, određene činjenice upravo da se podastru, ko su članovi komisije koji su ga predlagali za izbor i da se provjere sve činjenice za uslove konkursa, međutim ni do dana današnjeg to nije utvrđeno."

Kome je Vaše poslovanje zasmetalo, tačnije kome ste Vi zasmetali?

"Tu je bila jedna sprega, SDP-ovskog - općinskog, predsjednici upravnog i još nekih par ljudi, čitatelji sami mogu zaključiti, a i znamo kako se i uz čiju saglasnost se imenuju svi direktori javnih ustanova. Očigledno da je to bila želja par ljudi da ja nestanem i sa javne i sa političke scene, očigledno je bilo da sam ja nekome bila trn u oku zbog svojih rezultata. Znamo da su funkcije u javnim preduzećima produžena ruka vlasti i da tu politika igra ogromnu, odnosno najznačajniju ulogu."

Kada ste izašli sa tužbom?

"Sa tužbom sam izašla pred istek zakonskog roka u ljeto 2014. godine, ali do tada ništa nije bilo riješeno, niti vezano za izvještaj, niti za bilo šta drugo. Jednostavno, nisam željela da imam mrlju niti na životnoj, niti na radnoj karijeri, jer nemam razloga. Nisam uradila ništa što bi bio razlog za smjenu."

Slika
(Veci format: http://s14.postimg.cc/zdo91slu9/228297636mir2.jpg )

Nakon okončanja sudskog procesa, kako ste se osjećali?

"Naravno da je osjećaj fantastičan samo zbog činjenice da sam ja željela da dokažem da mi je učinjena nepravda, da sve što je urađeno je urađeno mimo zakona, to presuda jasno kaže. Dakle, prvi pasus presude je tu konkretan u kojem se kaže da se poništavaju sve odluke Doma penzionera vezane za moju smjenu kao nezakonite. To je razlog zbog kojeg sam ja to sve pokrenula, ja sam željela ličnu satisfakciju, željela sam da dokažem da mi je učinjena nepravda i da je to sve što se dešavalo nezakonito. Nakon svega ostaje gorak okus zbog toga što je očigledno danas u ovom našem sistemu sve moguće, dakle da se neko dogovori vama iza leđa i da jednostavno za deset minuta vam se život okrene naopako."

Borili ste se protiv najznačajnijih ljudi u gradu, kako vidimo, pravda je spora, ali dostižna. Imate li šta poručiti našim sugrađanima?

"Ovo može biti nada svima onima kojima se slične stvari dešavaju, da se ipak treba boriti, da ne treba odustajati i da ipak nije sve tako crno kako se na prvi mah čini."

Nakon svih iznijetih činjenica i same presude, imamo potrebu pitati HOĆE LI NEKO ODGOVARATI ZA SVE OVO?

kameleon.ba

"HOĆE LI NEKO ODGOVARATI ZA SVE OVO?" - CISTO SUMNJAM!
Kao sto je i Jasmin Imamovic "odgovarao" za stan Vesne Lukic...
No, PRAVDA je spora, ali stigne, stigne... kad-tad!
Nece ni "prijatelji" vecno biti na nedodirljivim na pozicijama, nadam se?
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 08, 2018 14:33:14, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pet Sep 04, 2015 21:52:02

Odavno sam prestala bacati pare na stampu, tako da me "Integralni tekst" u novom broju Slobodne Bosne ne zanima! Toliko "bisera" se ne moze svariti zaista...
Eto, tek nesto "malo", da se zna, a SVE se ZNA, zar ne?


GORAN SALIHOVIĆ: Državni tužitelj protiv Slobodne Bosne

Prijetnje sudskim tužbama i visokim novčanim kaznama nisu zaustavile „SB“ u razotkrivanju najnovijeg pravosudnog skandala u čijem je središtu Goran Salihović

Prije 9 sati
Slika

Kada je u proljeće prošle godine za glavnog državnog odvjetnika u Hrvatskoj imenovan Dinko Cvitan, dugogodišnji šef Ureda za suzbijenje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), hrvatski su se novinari dali u potragu za nepoznatim detaljima iz, uistinu impresivne biografije tog iznimno uspješnog pravnika.

Zadatak im, požalit će se kasnije kolege iz Zagreba, nije bio nimalo lagan, budući da se ispostavilo kako je Cvitan samozatajni profesionalac, strastveno posvećen svom poslu, o čemu ponajbolje svjedoče zavidni rezultati USKOK-a.

No, hrvatska je javnost ipak uspjela doznati da glavni državni odvjetnik vozi automobil srednje klase, kupljen na kredit, da s obitelji živi u perifernom zagrebačkom kvartu Sesvete, u stanu od sedamdesetak kvadrata i da ima jednog pratioca, koji ga istodobno vozi u polovnoj službenoj Škodi.

Njegovi su susjedi kazali novinarima da Dinka Cvitana rijetko viđaju, ponekad rano ujutro kada odlazi na posao, ili kasno uvečer kada se vraća iz svog ureda u kojem, potvrdit će uposlenici Državnog odvjetništva, ostaje satima nakon završetka radnog vremena.

Kada bi, međutim, i bosanski novinari, poput hrvatskih kolega, krenuli da u interesu javnosti pobliže predstave glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića, njihova bi zadaća bila još teža. Prvi je (i najvažniji) razlog što uspoređivanje tužiteljskog iskustva Salihovića i Cvitana ne bi imalo nikakvog smisla, budući da šef Tužiteljstva BiH, za razliku od glavnog hrvatskog državnog odvjetnika, nije do imenovanja na tu dužnost napisao nijednu optužnicu.

Jednako se tako ne mogu porediti ni njihovi imovinski kartoni - podaci o imovini Dinka Cvitana dostupni su svakom hrvatskom građaninu, dok se o nekretninama u vlasništvu Gorana Salihovića može samo nagađati.

I to vrlo oprezno, jer je šef Tužiteljstva BiH u prve dvije i pol godine svoga mandata tužakao uglavnom novinare, ne prihvatajući medijske kritike. Državnog tužitelja čuvaju pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ne zna se pouzdano koji automobil iz luksuznog voznog parka Tužiteljstva BiH koristi, možda skupocjeni Audi A6, čija je nabavku prošle godine koštala 102.000 KM!!!

Gdje god da živi, Goran Salihović je, prema navodima iz njegove zvanične biografije, stalno nastanjen u Tuzli, premda u posljednjih deset godina radi u Sarajevu (od 2005. do početka 2013., kada je preuzeo dužnost šefa Tužiteljstva BiH, Salihović je bio predsjednik sarajevskog Općinskog suda)?!

Spekulacije prema kojima je sarajevski iznajmljeni stan zamijenio trajnim smještajem u starom dijelu grada, glavni je državni tužitelj ranije odlučno demantirao, ali ne i informacije da na jezeru Modrac kod Lukavca (gdje je i započeo karijeru kao operativni policijski analitičar) ima vikendicu.

Što se, pak, tiče njegovog bračnog statusa, zvanično je šef Tužiteljstva BiH razveden. Nezvanično bi se o ljubavnim zgodama i nezgodama Gorana Salihovića, ako je vjerovati tračevima njegovih kolega, mogla sastaviti urnebesna storija. Dalo bi se štošta napisati i o njegovim brojnim službenim putovanjima, samo da glavni državni tužitelj nije na putne naloge stavio oznaku tajnosti?!

Prema nalazima državnih revizora, za putne je troškove Tužiteljstvo BiH u prošloj godini izdvojilo više od 335.000 KM, od čega su putovanja na raznorazne konferencije, seminare i radne sastanke u inozemstvu stajala oko 213.000 maraka.

(Podaci se, da ne bude zabune, odnose na sve uposlenike Tužiteljstva BiH).

No, sudeći prema otkriću novinara dnevnog lista Glas Srpske, objavljenom početkom tjedna, glavni bi državni tužitelj, i to vrlo brzo, mogao još češće izbivati sa sadašnjeg radnog mjesta. Salihović je nedavno kandidiran za člana Odbora direktora Fonda za žrtve pri Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu, koji podrazumijeva aktivan angažman diljem svijeta, ali i izdašne novčane naknade, koje se teško mogu mjeriti s ovdašnjim honorarima.

Članovi Odbora dolaze iz pet regija; afričke, azijske, američke, zapadne i istočne Europe (gdje spada i BiH), od njih se očekuje posvećenost i iskustvo u radu s žrtavama rata, angažman kod međunarodnih donatora spremnih da financiraju fondove za programe zdravstvene i obrazovne pomoći, te naknadu štete ratnim stradalnicima, a jedan je od uvjeta i tečno poznavanje engleskog ili francuskog jezika.

Goran Salihović, koliko je poznato, do sada nije imao bližih kontakata sa žrtvama rata, ali jeste njegova protukandidatkinja Alma Taso-Deljković, koja je na istu poziciju predložena ispred Suda BiH.

(Integralni tekst možete pročitati u novom broju Slobodne Bosne, koji je u prodaji od četvrtka, 3. augusta)

slobodna-bosna.ba

Ha, ha, ha... to samo u BiH moze:

Vrijeme prijave glavni kriterijum za funkciju - Ministarstvo pravde BiH predložilo je glavnog tužioca BiH Gorana Salihovića za člana Odbora direktora povjerilačkog fonda za žrtve pri Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, a jedan od glavnih parametara na osnovu kojeg je to učinilo je što se on prije prijavio za tu poziciju od Alme Taso-Deljković iz Suda BiH. U posjedu "Glasa Srpske" je dokument u kojem pomoćnik ministra pravde Milana Popadić sugeriše Ministarstvu inostranih poslova da putem Ambasade BiH u Hagu predloži Salihovića. - Sugerišemo Ambasadi BiH u Hagu da predloži Gorana Salihovića, imajući u vidu prvenstvo prijave i rang pozicije na kojoj se nalazi za poziciju u Odboru direktora povjerilačkog fonda za žrtve - navedeno je u dopisu Popadićeve.

Kao i (gotovo ili BAS?) SVE u BiH:

Imenovanja ispod žita - Svi oni koji se u BiH prijavljuju na razne konkurse trebalo bi da znaju nešto što do sada sigurno nisu znali - najjaču ulogu, najveći značaj prilikom prijema na neko radno mjesto, u članstvo u kakvom Upravnom odboru ili postavljanja na neku funkciju ima to ko se prvi prijavio na konkurs. Saznali smo to, nije mala stvar kao ni funkcija, direktno od pomoćnika ministra pravde BiH Milane Popadić, koja je baš tako obrazložila svoju sugestiju...
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 08, 2018 14:33:57, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sub Sep 05, 2015 09:33:54

nevenkagaragic je napisao:"SKANDALOZNO - "Zvizdacica" napadnuta u drzavnoj instituciji
Mladjen Bozovic fizicki nasrnuo na Irinu Lovric"

"SKANDALOZNO"??? Neeee... vec UOBICAJENO!
I to na radnom mestu!
"... S druge strane, kakvu zastitu ima od drzave najbolje govori podatak da je zbog zadiranja u osinjak na kraju dobila i batine od politickog mocnika cije dokumentirane mutne radnje vec godinama skupljaju prasinu u tuzilackim ladicama..."


Slika Slika
"Dnevni avaz", 15.05.2015. "Dnevni avaz", 16.05.2015.


Epilog borbe Irine Lovric?
Da se malo podsetimo (na ovim stranicama):

"Ljudi koji prijavljuju korupciju"

"Uz direktora je bila politika, a uz mene SAMO PRAVDA!"

Hmmm... "pravda"... STA to bi?



Slika

Veci format:
http://s29.postimg.cc/42qx6kd1z/1_Avaz_ ... ija_od.jpg
"Dnevni avaz", 05.09.2015.
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 08, 2018 14:35:20, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod samuel u Sub Sep 05, 2015 12:28:03

Svasta, za glavnog tuzioca
samuel
 
Postovi: 111
Pridružio se: Pon Mar 17, 2014 10:09:47

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Ned Sep 06, 2015 19:28:09

Ih, "samo" 13 godina? Nista to nije uz "profesionalce" stecajne upravnike i stecajne sudije...
Pogotova kad sudovi postave za stecajnog upravnika osobu koja je kao direktor upropastila svoju firmu (znam za takve u Tuzli!). A u mojoj bivsoj firmi stecajni postupak traje "samo" 10 godina, sa redaljkom od 3 stecajna upravnika i 3 stecajna suca... "krasno", "profesinalno", "azurno"!


Slika

Neslavan rekord u BiH po dužini stečajnog postupka: Agonija 115 radnika Frutexa iz Čelića traje 13 godina - Firma Frutex iz Čelića oborila je rekord u BiH po dužini stečajnog postupka. Agonija 115 radnika traje 13 godina, a zbog dužine postupka, koji po zakonu može najduže trajati pet godina, radnici će ostati bez svojih potraživanja za plaće i uvezivanje radnog staža.
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 08, 2018 14:28:45, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

PrethodniSljedeća

Povratak na Razno

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost