SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod marjanovic u Uto Apr 16, 2013 15:52:05

Bivsi predsjednik VSTV BiH.

Zašto je propao strukturalni dijalog?

Strukturalni dijalog je propao! Ako ga je uopšte i bilo?! Ni nakon dvije godine i četiri runde razgovora ozbiljnog pomaka nema. Dogodilo se ono što se moglo pretpostaviti: umjesto jasnih profesionalnih opredjeljenja nezavisnih pravnih autoriteta iz visokih pravosudnih institucija, u dijalogu se vodila politika u providnoj oblandi pravničke retorike.

Predsjednica Suda BiH, koja je važan učesnik dijaloga, u "Dnevniku D" Federalne televizije izjavila je da proces ide unatrag i za neuspjeh optužila predstavnike međunarodne zajednice "zato što ne upravljaju procesom"(?)! Nisam siguran šta ta optužba znači i kako bi Evropska komisija trebalo da upravlja otvorenim pitanjima pravosudnog sistema, mada pretpostavljam šta bi trebalo da znači prizivanje upravljača. Bilo je još optužbi predsjednice koje nisu primjerene predstavniku pravosudne zajednice, ali bavljenje tuđim mišljenjima odvelo bi nas u sferu psihopatologije.

Dvije godine bezuspješnog dijaloga razobličilo je politike koje su vodili učesnici dijaloga. Danas je očigledno da nije ni bilo ozbiljnih namjera da dijalog rezultira rješenjima. Čak je i početna saglasnost da se osnuje apelacioni sud ispolitizovana vezivanjem za član 7. i lansiranjem teze da se Sudu BiH oduzima nadležnost. A ova teza nametnuta je u dijalogu upravo od strane predstavnika Suda BiH.

Dakle, najjednostavnije pitanje iz strukturalnog dijaloga pretvorilo se u najveći problem. Jedna nesrećna odredba postojećeg Zakona o Sudu BiH će, po svemu sudeći, biti glavni razlog neuspjeha strukturalnog dijaloga. Jedan konceptualni pristup rješavanju problema koji se vezuju za član 7. (prenošenje materije u Krivični zakon) predstavljen je kao plan za rušenje Suda. Čitalac bez posebnog pravnog obrazovanja moći će zaključiti o kakvoj nadležnosti se radi i da li je ona zaista od važnosti koja joj se pripisuje: Sporni dio člana 7. Zakona o Sudu BiH glasi:

2. Sud (BiH) je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Na samom početku strukturalnog dijaloga postignuta je saglasnost svih učesnika da je ovakva odredba nejasna i da u praksi ostavlja prostor za preširoka tumačenja. U zaključcima s jednog od sastanaka jasno je rečeno da zakon ne daje nikakve proceduralne upute kako ovu odredbu treba primjenjivati: u kojoj fazi postupka je prenos nadležnosti moguć, da li se o prenosu donosi sudska odluka, kakva su prava stranaka u razmatranju prenosa nadležnosti, da li je osigurano pravo na žalbu, ko može tražiti prenos nadležnosti... Tragajući za odgovorom na ova pitanja predstavnici pravosuđa su imali različita mišljenja: jedni su smatrali da postojeću odredbu treba učiniti jasnijom da bi se zaštitila prava zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, dok su drugi smatrali da ovakvoj odredbi nije mjesto u organizacionom zakonu nego u Krivičnom zakonu, kojim su inače precizno određena krivična djela za koja je nadležan Sud BiH. Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) je oba mišljenja dostavio Ministarstvu pravde BiH na vrlo korektan način.

Ministar pravde je nakon toga zatražio i mišljenje eksperata iz Tima za izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva, koji se desetak godina bave izmjenama i dopunama procesnog i materijalnog zakonodavstva. Evo kako su pravni stručnjaci precizirali i "pojasnili" postojeću odredbu člana 7. Zakona o Sudu BiH:

(2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

b) imaju ozbiljne i stvarne štetne posljedice za materijalna dobra i finansijske interese ili vrijednosti koji su u ustavnoj nadležnosti Bosne i Hercegovine ili mogu izazvati ozbiljne i stvarne štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;

c) izvrši lice ili organizovana grupa čiji su članovi s područja cijele Bosne i Hercegovine, sa područja dva entiteta ili područja jednog entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili su ta djela izvršena na području cijele Bosne i Hercegovine, na području dva entiteta ili području jednog entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) Sudija za prethodno saslušanje će ispitati okolnosti za zasnivanje nadležnosti iz stava (2) ovog člana i o tome donijeti odluku u formi rješenja.

Umjesto odgovora na očigledne nejasnoće, ekspertska pravna pamet je ponudila još nepreciznije rješenje. U jednom jedinom članu organizacionog zakona našla se materija materijalnog krivičnog zakonodavstva (prošireno biće krivičnih djela iz entitetskih zakona) i odredbe procesnog zakonodavstva (nadležnost sudije za prethodno saslušanje). Ovakav normativni kalambur nije zabilježen u nomotehnici. I dalje niko nema odgovor kako u praktičnoj primjeni definisati neodređene pravne pojmove "ozbiljne i stvarne štetne posljedice za materijalna dobra i finansijske interese". I dalje zakonodavac ne nudi odgovor kako će se u praksi ovakva odredba primjenjivati. I dalje građanin ne zna o kakvom se krivičnom djelu radi, gdje je granica kriminogene djelatnosti i kada može doći pod udar zakona. Da li se na ovakav način štiti načelo zakonitosti kao fundamentalno ustavno načelo moderne države? Da li se s ovako nejasnim odredbama mogu zaštititi osnovna ljudska prava zagarantovana ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima?

Pravni eksperti su u svojoj pravnoj maštovitosti otišli i korak dalje: proširili su nadležnost Suda BiH (tačka c.) dotle da će Sud BiH biti nadležan za svako krivično djelo predviđeno entitetskim zakonima ako su izvršioci s područja dva entiteta, ili ako jedno lice izvrši krivično djelo na području cijele BiH (stav 2. tačka c). Tako će se Sud BiH baviti i sitnim djelom krađe (primjera radi, ako jedno lice krade po samoposlugama na području BiH) i šumskim krađama oko entitetske linije! Da li je to preciziranje jedne nejasne zakonske odredbe?

Na nedavnoj konferenciji, koja se održavala u Sarajevu u organizaciji TAIEX i Evropske komisije, pojavila su se trojica eksperata iz Evropske unije (profesori!) sa zadatkom da domaćim stručnjacima pomognu u definisanju nadležnosti Suda BiH i modifikaciji člana 7. Zakona o Sudu BiH. Na tom najvišem skupu evropske i domaće pravne pameti nije se znalo šta naši učesnici dijaloga žele, niti šta strani stručnjaci mogu pomoći. Odavno nisam prisustvovao tako niskom nivou profesionalnog dijaloga. Vjerujem da su profesori Pokar, Karkalis i Buchmaier bili prilično zbunjeni odsustvom ideja i pravničkih znanja.

Nikome od učesnika nije palo na pamet da se osvrne na desetogodišnju praksu primjene člana 7. i njegove praktične vrijednosti. Da se neko pozabavio takvom analizom zaključio bi da je njegova primjena nanijela pravosuđu ogromnu štetu i da se ni nakon deset godina primjene ne vide njene praktične vrijednosti. Na osnovu člana 7. (bivšeg člana 13.) pred Sudom BiH procesuirani su mahom političari visokog ranga i svi su redom oslobađani (Šarović, Ivanić, Mandić, Čović, Bičakčić, Čengić, Fazlić...). Čak je i predsjednik Ustavnog suda BiH dospio na optuženičku klupu zahvaljujući ovakvoj nadležnosti Suda BiH, da bi poslije ponižavanja u sudskim procedurama i on bio oslobođen. Protagonisti optuženja uglavnom su bili međunarodni tužioci. Njihovo poigravanje s ovako neodređenom nadležnošću Suda BiH u javnosti je stvorilo uvjerenje da je Tužilaštvo BiH pod kontrolom OHR-a i nekih ambasada, da suđenja nisu objektivna i poštena i da pravosuđe na državnom nivou nije nezavisno i nepristrasno. Takvog stepena nepovjerenja u pravosudni sistem na državnom nivou ne bi bilo da nije bilo ove nesrećne nadležnosti za preuzimanje predmeta iz nadležnosti sudova entiteta. Sve to ljudima iz Tužilaštva i Suda BiH nije bilo dovoljno da kažu: ne želimo da nas kompromituju naše nejasne nadležnosti.

Ključni problem krivičnog zakonodavstva na državnom nivou i samog strukturalnog dijaloga nije član 7. On će poslužiti kao dobar politički razlog za parlamentarne opstrukcije u fazi razmatranja zakona, ako do nje uopšte dođe. Problem je što za promjenu stausa quo i osnivanje apelacionog suda nije zainteresovana upravljačka struktura Suda BiH. Nije zainteresovana zbog toga što se gubi ogromna moć i što bi u tom slučaju sudije Apelacionog odjeljenja morale proći proceduru izbora ukoliko žele da budu sudije apelacionog suda. Predsjednici Suda nije nimalo smetalo da traži da zakon predvidi mogućnost automatskog prelaska iz Apelacionog odjeljenja u apelacioni sud sudija koje je ona sama izabrala na tu poziciju. Sudiji od moralnog i profesionalnog kredibiliteta takva ideja nikada ne bi pala na pamet!

Problem krivičnog zakonodavstva na državnom nivou je uporno izbjegavanje da se pristupi ozbiljnoj reviziji Krivičnog zakona kako bi se pokrile ozbiljne sive zone kriminala. Zašto godinama nemamo ozbiljnu profesionalnu raspravu o Krivičnom zakonu BiH? Za dvije godine, koliko traje jalova rasprava o članu 7., svi problemi koji se podvode pod član 7. su mogli biti riješeni noveliranim Krivičnim zakonom. Nekim politikama u pravosuđu to očigledno ne odgovara, jer kada imate instrument kao što je član 7., Krivični zakon vam nije ni potreban. Možete suditi šta god hoćete. Vrijeme će pokazati da je član 7. onemogućio neophodnu evoluciju materijalnog krivičnog zakonodavstva i stvaranje konzistentnog sistema.

Mnogo drugih problema nepotrebno opterećuje Sud BiH. Rasprava o njima bila bi mnogo važnija za strukturalni dijalog. Na primjer, zašto Sud BiH treba da se bavi bagatelnim krivičnim djelima kao što je krijumčarenje stoke, nesavjestan rad u službi, falsifikovanje isprava i sl.? Na drugoj strani nema inkriminacija za djelatnosti i mahinacije kojima se država opasno podriva, kao što su tenderske i donatorske prevare, ili zloupotrebe novca koji dolazi iz međunarodnih fondova? Takođe, nema krivičnog zakonodavstva iz oblasti ekologije. Zagađenje rijeke Save može izazvati velike štete i BiH i Hrvatskoj. Štetne imisije iz susjednih država mogu prouzrokovati štete velikih razmjera državi BiH, i obratno. Gdje su nam inkriminacije za ovu vrstu kriminalnih posljedica? Da li nam je preuzimanje predmeta od drugih sudova važnije od bavljenja ozbiljnim kriminalom i konzistentnim krivičnim zakonodavstvom?

Nije samo nadležnost Suda BiH bila kamen smutnje u dijalogu. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH (VSTS) je drugo važno pitanje o kome nema saglasnosti. Ne samo da nema saglasnosti, nego nema ni ozbiljnih ideja s jasnim argumentima. Nije se, čak, jasno iskristalisala ni ideja da li jedna zajednička institucija s tužilačkim i sudijskim cjelinama, ili dvije nezavisne institucije? O otvorenom pitanju ko će birati tužioce govorilo se suvoparno i u frazama. Čvrstih argumenata za javnost nije bilo. Nema nikakvih naznaka da će rasprava o ovom problemu krenuti s mrtve tačke. Smio bih da se kladim da je neće ni biti. Previše je politika kojima i ovakav rad i ovakva pozicija tužilaštva savršeno odgovara. Zašto bi rušili nešto što ih ionako ne ugrožava?

Treće pitanje o kome se, navodno, postiglo rješenje jeste procesuiranje ratnih zločina. Na nesreću, rješenje koje se postiglo nije nikakvo rješenje. Priča o uspješnom prenošenju velikog broja predmeta ratnih zločina entitetskom pravosuđu nije priča o rješavanju problema. To je priča o izgubljenom vremenu. Umjesto procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine, predmeti su se nekoliko godina "šetali" od entitetskih sudova do Tužilaštva i Suda BiH i nazad. Za to vrijeme mogli su biti okončani da nije bilo pogrešne strategije. Njihovo prenošenje entitetskim sudovima sada otvara priču o 28 novih entitetskih tužilaca koji te predmete treba da riješe. Još toliko vremena će se potrošiti dok ne budu izabtani nove sudije i tužioci. Kada budu izabrani, konstatovaćemo da oni nemaju iskustva (više iskusnih za izbor nema!) i da se od njih ne mogu očekivati rezultati bez ozbiljne edukacije za procesuiranje ratnih zločina. Kada ih napokon koliko-toliko obučimo za suđenja za ratne zločine, isteći će vrijeme od sedam godina koje smo ostavili za procesuiranje prenesenih predmeta. Tada će već biti tridesetak godina nakon počinjenih zločina pa ćemo konstatovati da je sve manje živih osumnjičenih i sve manje svjedoka. Tako ćemo doći do zaključka da nemamo kome suditi. Naći ćemo se pred problemom da imamo sudije koje smo izabrali zbog ratnih zločina, a koji više namaju šta da rade. Ispostaviće se da su sve naše strategije bile puko gubljenje vremena. A najprostija strategija bila je da za područje svakog suda i tužilaštva bude sačinjena lista najtežih zločina koji će biti efikasno procesuirani. Pravosudne strategije i politike su jednostavne, ali mi pokazujemo da nismo sposobni da nađemo rješenje ni za najjednostavnije stvari.

Strukturalni dijalog je pokazao da u političkoj sferi, a ni u pravosudnoj zajednici, nema unutrašnjeg potencijala koji bi se uspješno bavio problemima funkcionisanja pravosudnog sistema i strukturalnim reformama. Nad tim problemom nema ko da se zamisli. Za bilo kakav stručni dijalog potrebne su prethodne sveobuhvatne analize sistema, osmišljene zakonodavne politike i jasne strategije. A toga nema! U vladama i parlamentima nema tijela koja bi se bavila pravosudnim statistikama i pravosudnim politikama. Pravosudne politike su tiho prešle sa države u razne projekte koje niko ne koordinira i ne kontroliše. Zbog toga nas rasprave o pojedinačnim problemima i strukturalnim ekscesima samo dodatno frustriraju i vode u nove probleme.

(Autor je sudija Suda BiH)
marjanovic
 
Postovi: 104
Pridružio se: Uto Apr 09, 2013 12:59:05
Lokacija: Bosna i Hercegovina

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod marjanovic u Čet Apr 18, 2013 23:01:36

Najsporiji sud u Bosni i Hercegovini:

Opcinski sud u Tuzli:

Slika
marjanovic
 
Postovi: 104
Pridružio se: Uto Apr 09, 2013 12:59:05
Lokacija: Bosna i Hercegovina

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pet Apr 19, 2013 21:03:06

marjanovic je napisao:Bivsi predsjednik VSTV BiH.

Zašto je propao strukturalni dijalog?

Strukturalni dijalog je propao! Ako ga je uopšte i bilo?! Ni nakon dvije godine i četiri runde razgovora ozbiljnog pomaka nema. Dogodilo se ono što se moglo pretpostaviti: umjesto jasnih profesionalnih opredjeljenja nezavisnih pravnih autoriteta iz visokih pravosudnih institucija, u dijalogu se vodila politika u providnoj oblandi pravničke retorike.

Predsjednica Suda BiH, koja je važan učesnik dijaloga, u "Dnevniku D" Federalne televizije izjavila je da proces ide unatrag i za neuspjeh optužila predstavnike međunarodne zajednice "zato što ne upravljaju procesom"(?)! Nisam siguran šta ta optužba znači i kako bi Evropska komisija trebalo da upravlja otvorenim pitanjima pravosudnog sistema, mada pretpostavljam šta bi trebalo da znači prizivanje upravljača. Bilo je još optužbi predsjednice koje nisu primjerene predstavniku pravosudne zajednice, ali bavljenje tuđim mišljenjima odvelo bi nas u sferu psihopatologije.

Dvije godine bezuspješnog dijaloga razobličilo je politike koje su vodili učesnici dijaloga. Danas je očigledno da nije ni bilo ozbiljnih namjera da dijalog rezultira rješenjima. Čak je i početna saglasnost da se osnuje apelacioni sud ispolitizovana vezivanjem za član 7. i lansiranjem teze da se Sudu BiH oduzima nadležnost. A ova teza nametnuta je u dijalogu upravo od strane predstavnika Suda BiH.

Dakle, najjednostavnije pitanje iz strukturalnog dijaloga pretvorilo se u najveći problem. Jedna nesrećna odredba postojećeg Zakona o Sudu BiH će, po svemu sudeći, biti glavni razlog neuspjeha strukturalnog dijaloga. Jedan konceptualni pristup rješavanju problema koji se vezuju za član 7. (prenošenje materije u Krivični zakon) predstavljen je kao plan za rušenje Suda. Čitalac bez posebnog pravnog obrazovanja moći će zaključiti o kakvoj nadležnosti se radi i da li je ona zaista od važnosti koja joj se pripisuje: Sporni dio člana 7. Zakona o Sudu BiH glasi:

2. Sud (BiH) je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Na samom početku strukturalnog dijaloga postignuta je saglasnost svih učesnika da je ovakva odredba nejasna i da u praksi ostavlja prostor za preširoka tumačenja. U zaključcima s jednog od sastanaka jasno je rečeno da zakon ne daje nikakve proceduralne upute kako ovu odredbu treba primjenjivati: u kojoj fazi postupka je prenos nadležnosti moguć, da li se o prenosu donosi sudska odluka, kakva su prava stranaka u razmatranju prenosa nadležnosti, da li je osigurano pravo na žalbu, ko može tražiti prenos nadležnosti... Tragajući za odgovorom na ova pitanja predstavnici pravosuđa su imali različita mišljenja: jedni su smatrali da postojeću odredbu treba učiniti jasnijom da bi se zaštitila prava zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, dok su drugi smatrali da ovakvoj odredbi nije mjesto u organizacionom zakonu nego u Krivičnom zakonu, kojim su inače precizno određena krivična djela za koja je nadležan Sud BiH. Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) je oba mišljenja dostavio Ministarstvu pravde BiH na vrlo korektan način.

Ministar pravde je nakon toga zatražio i mišljenje eksperata iz Tima za izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva, koji se desetak godina bave izmjenama i dopunama procesnog i materijalnog zakonodavstva. Evo kako su pravni stručnjaci precizirali i "pojasnili" postojeću odredbu člana 7. Zakona o Sudu BiH:

(2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

b) imaju ozbiljne i stvarne štetne posljedice za materijalna dobra i finansijske interese ili vrijednosti koji su u ustavnoj nadležnosti Bosne i Hercegovine ili mogu izazvati ozbiljne i stvarne štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;

c) izvrši lice ili organizovana grupa čiji su članovi s područja cijele Bosne i Hercegovine, sa područja dva entiteta ili područja jednog entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili su ta djela izvršena na području cijele Bosne i Hercegovine, na području dva entiteta ili području jednog entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) Sudija za prethodno saslušanje će ispitati okolnosti za zasnivanje nadležnosti iz stava (2) ovog člana i o tome donijeti odluku u formi rješenja.

Umjesto odgovora na očigledne nejasnoće, ekspertska pravna pamet je ponudila još nepreciznije rješenje. U jednom jedinom članu organizacionog zakona našla se materija materijalnog krivičnog zakonodavstva (prošireno biće krivičnih djela iz entitetskih zakona) i odredbe procesnog zakonodavstva (nadležnost sudije za prethodno saslušanje). Ovakav normativni kalambur nije zabilježen u nomotehnici. I dalje niko nema odgovor kako u praktičnoj primjeni definisati neodređene pravne pojmove "ozbiljne i stvarne štetne posljedice za materijalna dobra i finansijske interese". I dalje zakonodavac ne nudi odgovor kako će se u praksi ovakva odredba primjenjivati. I dalje građanin ne zna o kakvom se krivičnom djelu radi, gdje je granica kriminogene djelatnosti i kada može doći pod udar zakona. Da li se na ovakav način štiti načelo zakonitosti kao fundamentalno ustavno načelo moderne države? Da li se s ovako nejasnim odredbama mogu zaštititi osnovna ljudska prava zagarantovana ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima?

Pravni eksperti su u svojoj pravnoj maštovitosti otišli i korak dalje: proširili su nadležnost Suda BiH (tačka c.) dotle da će Sud BiH biti nadležan za svako krivično djelo predviđeno entitetskim zakonima ako su izvršioci s područja dva entiteta, ili ako jedno lice izvrši krivično djelo na području cijele BiH (stav 2. tačka c). Tako će se Sud BiH baviti i sitnim djelom krađe (primjera radi, ako jedno lice krade po samoposlugama na području BiH) i šumskim krađama oko entitetske linije! Da li je to preciziranje jedne nejasne zakonske odredbe?

Na nedavnoj konferenciji, koja se održavala u Sarajevu u organizaciji TAIEX i Evropske komisije, pojavila su se trojica eksperata iz Evropske unije (profesori!) sa zadatkom da domaćim stručnjacima pomognu u definisanju nadležnosti Suda BiH i modifikaciji člana 7. Zakona o Sudu BiH. Na tom najvišem skupu evropske i domaće pravne pameti nije se znalo šta naši učesnici dijaloga žele, niti šta strani stručnjaci mogu pomoći. Odavno nisam prisustvovao tako niskom nivou profesionalnog dijaloga. Vjerujem da su profesori Pokar, Karkalis i Buchmaier bili prilično zbunjeni odsustvom ideja i pravničkih znanja.

Nikome od učesnika nije palo na pamet da se osvrne na desetogodišnju praksu primjene člana 7. i njegove praktične vrijednosti. Da se neko pozabavio takvom analizom zaključio bi da je njegova primjena nanijela pravosuđu ogromnu štetu i da se ni nakon deset godina primjene ne vide njene praktične vrijednosti. Na osnovu člana 7. (bivšeg člana 13.) pred Sudom BiH procesuirani su mahom političari visokog ranga i svi su redom oslobađani (Šarović, Ivanić, Mandić, Čović, Bičakčić, Čengić, Fazlić...). Čak je i predsjednik Ustavnog suda BiH dospio na optuženičku klupu zahvaljujući ovakvoj nadležnosti Suda BiH, da bi poslije ponižavanja u sudskim procedurama i on bio oslobođen. Protagonisti optuženja uglavnom su bili međunarodni tužioci. Njihovo poigravanje s ovako neodređenom nadležnošću Suda BiH u javnosti je stvorilo uvjerenje da je Tužilaštvo BiH pod kontrolom OHR-a i nekih ambasada, da suđenja nisu objektivna i poštena i da pravosuđe na državnom nivou nije nezavisno i nepristrasno. Takvog stepena nepovjerenja u pravosudni sistem na državnom nivou ne bi bilo da nije bilo ove nesrećne nadležnosti za preuzimanje predmeta iz nadležnosti sudova entiteta. Sve to ljudima iz Tužilaštva i Suda BiH nije bilo dovoljno da kažu: ne želimo da nas kompromituju naše nejasne nadležnosti.

Ključni problem krivičnog zakonodavstva na državnom nivou i samog strukturalnog dijaloga nije član 7. On će poslužiti kao dobar politički razlog za parlamentarne opstrukcije u fazi razmatranja zakona, ako do nje uopšte dođe. Problem je što za promjenu stausa quo i osnivanje apelacionog suda nije zainteresovana upravljačka struktura Suda BiH. Nije zainteresovana zbog toga što se gubi ogromna moć i što bi u tom slučaju sudije Apelacionog odjeljenja morale proći proceduru izbora ukoliko žele da budu sudije apelacionog suda. Predsjednici Suda nije nimalo smetalo da traži da zakon predvidi mogućnost automatskog prelaska iz Apelacionog odjeljenja u apelacioni sud sudija koje je ona sama izabrala na tu poziciju. Sudiji od moralnog i profesionalnog kredibiliteta takva ideja nikada ne bi pala na pamet!

Problem krivičnog zakonodavstva na državnom nivou je uporno izbjegavanje da se pristupi ozbiljnoj reviziji Krivičnog zakona kako bi se pokrile ozbiljne sive zone kriminala. Zašto godinama nemamo ozbiljnu profesionalnu raspravu o Krivičnom zakonu BiH? Za dvije godine, koliko traje jalova rasprava o članu 7., svi problemi koji se podvode pod član 7. su mogli biti riješeni noveliranim Krivičnim zakonom. Nekim politikama u pravosuđu to očigledno ne odgovara, jer kada imate instrument kao što je član 7., Krivični zakon vam nije ni potreban. Možete suditi šta god hoćete. Vrijeme će pokazati da je član 7. onemogućio neophodnu evoluciju materijalnog krivičnog zakonodavstva i stvaranje konzistentnog sistema.

Mnogo drugih problema nepotrebno opterećuje Sud BiH. Rasprava o njima bila bi mnogo važnija za strukturalni dijalog. Na primjer, zašto Sud BiH treba da se bavi bagatelnim krivičnim djelima kao što je krijumčarenje stoke, nesavjestan rad u službi, falsifikovanje isprava i sl.? Na drugoj strani nema inkriminacija za djelatnosti i mahinacije kojima se država opasno podriva, kao što su tenderske i donatorske prevare, ili zloupotrebe novca koji dolazi iz međunarodnih fondova? Takođe, nema krivičnog zakonodavstva iz oblasti ekologije. Zagađenje rijeke Save može izazvati velike štete i BiH i Hrvatskoj. Štetne imisije iz susjednih država mogu prouzrokovati štete velikih razmjera državi BiH, i obratno. Gdje su nam inkriminacije za ovu vrstu kriminalnih posljedica? Da li nam je preuzimanje predmeta od drugih sudova važnije od bavljenja ozbiljnim kriminalom i konzistentnim krivičnim zakonodavstvom?

Nije samo nadležnost Suda BiH bila kamen smutnje u dijalogu. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH (VSTS) je drugo važno pitanje o kome nema saglasnosti. Ne samo da nema saglasnosti, nego nema ni ozbiljnih ideja s jasnim argumentima. Nije se, čak, jasno iskristalisala ni ideja da li jedna zajednička institucija s tužilačkim i sudijskim cjelinama, ili dvije nezavisne institucije? O otvorenom pitanju ko će birati tužioce govorilo se suvoparno i u frazama. Čvrstih argumenata za javnost nije bilo. Nema nikakvih naznaka da će rasprava o ovom problemu krenuti s mrtve tačke. Smio bih da se kladim da je neće ni biti. Previše je politika kojima i ovakav rad i ovakva pozicija tužilaštva savršeno odgovara. Zašto bi rušili nešto što ih ionako ne ugrožava?

Treće pitanje o kome se, navodno, postiglo rješenje jeste procesuiranje ratnih zločina. Na nesreću, rješenje koje se postiglo nije nikakvo rješenje. Priča o uspješnom prenošenju velikog broja predmeta ratnih zločina entitetskom pravosuđu nije priča o rješavanju problema. To je priča o izgubljenom vremenu. Umjesto procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine, predmeti su se nekoliko godina "šetali" od entitetskih sudova do Tužilaštva i Suda BiH i nazad. Za to vrijeme mogli su biti okončani da nije bilo pogrešne strategije. Njihovo prenošenje entitetskim sudovima sada otvara priču o 28 novih entitetskih tužilaca koji te predmete treba da riješe. Još toliko vremena će se potrošiti dok ne budu izabtani nove sudije i tužioci. Kada budu izabrani, konstatovaćemo da oni nemaju iskustva (više iskusnih za izbor nema!) i da se od njih ne mogu očekivati rezultati bez ozbiljne edukacije za procesuiranje ratnih zločina. Kada ih napokon koliko-toliko obučimo za suđenja za ratne zločine, isteći će vrijeme od sedam godina koje smo ostavili za procesuiranje prenesenih predmeta. Tada će već biti tridesetak godina nakon počinjenih zločina pa ćemo konstatovati da je sve manje živih osumnjičenih i sve manje svjedoka. Tako ćemo doći do zaključka da nemamo kome suditi. Naći ćemo se pred problemom da imamo sudije koje smo izabrali zbog ratnih zločina, a koji više namaju šta da rade. Ispostaviće se da su sve naše strategije bile puko gubljenje vremena. A najprostija strategija bila je da za područje svakog suda i tužilaštva bude sačinjena lista najtežih zločina koji će biti efikasno procesuirani. Pravosudne strategije i politike su jednostavne, ali mi pokazujemo da nismo sposobni da nađemo rješenje ni za najjednostavnije stvari.

Strukturalni dijalog je pokazao da u političkoj sferi, a ni u pravosudnoj zajednici, nema unutrašnjeg potencijala koji bi se uspješno bavio problemima funkcionisanja pravosudnog sistema i strukturalnim reformama. Nad tim problemom nema ko da se zamisli. Za bilo kakav stručni dijalog potrebne su prethodne sveobuhvatne analize sistema, osmišljene zakonodavne politike i jasne strategije. A toga nema! U vladama i parlamentima nema tijela koja bi se bavila pravosudnim statistikama i pravosudnim politikama. Pravosudne politike su tiho prešle sa države u razne projekte koje niko ne koordinira i ne kontroliše. Zbog toga nas rasprave o pojedinačnim problemima i strukturalnim ekscesima samo dodatno frustriraju i vode u nove probleme.

(Autor je sudija Suda BiH)

Bravo marjanovic!
Bila sam van BiH i stvarno bi bilo "steta" da sam propustila jos jednu mudroliju na "pravom" mestu ovog "mudrog" novinara BIVSEG i predsednika VSTV-a BIVSEG...
Upita li se on (Peric) ikada zasto je PROPALO BH PRAVOSUDJE?
ZASTO?
Upravo zbog ovakvih praznopricalica...
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pet Apr 19, 2013 21:18:47

Nikakvo cudo... jos sa ovim NOVIM PREDSEDNIKOM ... bas se "proslavio" ha?
Nista nisu bolji ni ostali, a tek tuzilastvo ...
Naravno, ko o cemu i on (poput svog sefa Novkovica) o finansijama!
A "ambiciozni plan" tek najavljuje - suplje price...


Općinski sud u Tuzli jedan od najneažurnijih sudova u BiH

13:28, 16 April, 2013

Tulumović najavio ambiciozan plan za rješavanje starih predmeta

Slika

Općinski sud u Tuzli jedan je od najneažurnijih sudova u BiH po raznim parametrima. Po broju nezavršenih stečajnih predmeta Sud je ˝prvak˝ u FBiH, po broju neriješenih predmeta starijih od 15 i 20 godina također je prvi i poznat je po izuzetno neažurnom stanju u Izvršnom referatu. Po ukupnom broju neriješenih predmeta, po ukupnom broju neriješenih starih predmeta i po ukupnom broju neriješenih komunalnih predmeta tuzlanski Sud je drugi u državi, istakao je predsjednik OS Tuzla Muhamed Tulumović govorivši o rezultatima iz prethodne godine.

Na kraju 2012. godine ostalo je neriješenih 128.783 predmeta, od toga najveći broj nezavršenih komunalnih predmeta na Izvršnom referatu i to 69.574 predmeta, zatim na Parničnom referatu 6.619 predmeta i na Privrednom 1.176.

Interne i eksterne mjere za smanjenje broja neriješenih predmeta

Međutim, Tulumović ima rješenja za situaciju kakvu je zatekao preuzevši mjesto predsjedavajućeg OS Tuzla. ˝U cilju unapređenja rada Suda i postizanja bolje ažurnosti i efikasnosti, te smanjenja broja predmeta po svim nabrojanim parametrima doneseno je nekoliko internih i eksternih mjera˝, kazao je Tulumović.

Najznačajnijom mjerom naveo je donošenje vrlo ambicioznog Plana za rješavanje starih predmeta. ˝Planirano je da se završi 9.700 predmeta iz najstarijih godina, 3.200 predmeta više u odnosu na prošlu godinu sa skoro istim ljudskim resursima˝, kazao je Tulumović. Dalje je naveo redovnu mjesečnu evaluaciju Plana rješavanja starih predmeta, a posebno praćenje rezultata rada svih zaposlenih, naglašenu ulogu rukovodioca sudskih odjeljenja u praćenju rada na odjeljenju sa posebnim aspektom na rješavanje starih i hitnih predmeta, te veću odgovornost šefova odjeljenja.

Kazao je da se radi na unapređenju odnosa sa korisnicima sudskih usluga i upoznavanju sa rješavanjem starih predmeta. Istakao je da se u saradnji sa nadležnim ministarstvom osigura redovno finansiranje rada suda uz maksimalne uštede u radu. Također i poboljšanje urednosti dostavljanja sudskih pisama, te unapređenje odnosa sa javnošću i medijima.

Osim rješavanja 9.700 starih predmeta, Tulumović je kazao da planira smanjiti ukupan broj nekomunalnih predmeta za 8.000, zatim smanjiti ukupan broj starih nekomunalnih predmeta za 15.000, eliminirati sve predmete starije od 10 - 20 godina (preko 10.000 predmeta), te smanjiti broj stečajnih predmeta i ažurirati ovaj referat, kao i znatno smanjiti broj predmeta na Izvršnom referatu.

Vidljivi rezultati

Istakao je i rezultate koji su postignuti u prva 3 mjeseca tekuće godine. ˝Povećano je ostvarenje kolektivne norme za 20 posto, smanjen je ukupan broj nekomunalnih predmeta za 1.600, završeno je oko 1.600 starih predmeta iz Plana i to sa nepotpunom sudijskom sistematizacijom od 6 sudija i 5 stručnih saradnika, smanjen je broj starih nekomunalnih predmeta za 3.000, smanjen je broj stečajnih predmeta za 4 predemta, a na svim referatima smanjen je broj predmeta. Najzapaženije smanjenje zabilježeno je na Izvršnom, Krivičnim i Parničnom referatu˝, naglasio je Tulumović koji kaže da čeka usvajanje budžeta kako bi imali finasijska sredstva koja su najpotrebnija za unapređenje rada Suda.

(TIP/A.U.)
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pet Apr 19, 2013 22:28:11

nevenkagaragic je napisao:
nevenkagaragic je napisao:

Pa valjda... ce... nisu njihova deca...
Valja cekati... tuziocevo ili sudijino dete, ili doktorovo?? Ocito!
Dokle ce tuzilastva raditi na "guranje"???


Društvo: Udruženje roditelja teško bolesne djece u BiH

Zahtjevi okružnom tužilaštvu Doboj u istrazi o smrti bebe B.D.

Udruženje roditelja teško bolesne djece u BiH izražava zabrinutost odgovorom postupajuće tužiteljice Okružnog tužilaštva Doboj datim 11. 04. 2011 godine porodici bebe umrle nakon vakcinacije. Na pitanje da li su bebi B.D. uzeti uzorci krvi za analizu, tužiteljica je odgovorila “pa, valjda jesu” Ovakav odgovor nužno nameće pitanje u čijim rukama je zapravo istraga o smrti ove dvomjesečne bebe.

Objavljeno: 13.04.2011. u 16:03
Slika

Sudski vještak patolog dr. Ljubomir Ćurkić istog dana takođe nije bio u stanju da da stručno mišljenje o uzrocima unutrašnjeg krvarenja bebe B. D.

Inače, unutrašnje krvarenje je treća do sada registrovana patološka kardio- vaskularna reakcija nakon vakcinacije. Beba E. B., koja je umrla u Lukavcu 10. 11. 2010 osam sati nakon vakcinacije, je imala iscjedak krvi iz nosa koji je bio gust i crn kao toz od kafe i slab dotok krvi u moždano stablo. Preživjela beba M. B., vakcinisana 06. 11. 2010, ispoljila je komplikaciju srčanog zaliska, za koju nema valjanog dokaza da je postojala prije vakcinacije. Postoji sumnja da su ove kardio- vaskularne posledice reakcija organizma na istovremeni “udar” prevelikog broja antigena koje svaki dječiji organizam nije u stanju da podnese. Bebe puno lakše podnose udar od pet antigena koji istovremeno izazivaju pet različitih imunoloških reakcija kad on potiče iz jedne polivalentne vakcine nego udar pet antigena iz dvije različite vakcine zbog nekompatibilnosti nekih vakcina.

Udruženje je od tužilaštva takođe zatražilo izdavanje tužilačkog naloga za bakteriološku analizu krvi umrle bebe B. D.

Pretragom bi se trebalo provjeriti da li će kod B. D. biti pronađena bakterija Haemophilus influenza b.

Naime, ta vrsta bakterije, koja se vakcinacijom unosi u dječiji organizam radi stvaranja imuniteta, osim meningitisa izaziva i neke druge bolesti. Takva je npr otežano disanje, čiji stručni naziv je epiglotitis, i koja se može razviti u potpunu blokadu disanja.

B. D. je umro od ugušenja a M. B. je treći dan po vakcinaciji dobio gušenje i jedva je spašen u tuzlanskoj bolnici u kojo je proveo na aparatima 13 dana.

Pored toga, potrebno je ispitati i uzorke jetre jer Torlak-ova DTPr i polio vakcina u sebi sadrže konzervans tiomersal . Kod djece koja se rode sa nezrelom jetrom loše programiran kalendar vakcinacije protiv hepatitisa b u prvi dan života oštećuje dječiju sposobnosti da izbacuje toksine i stvara osnov za kumulativni efekat žive primljenom prvom i drugom mikro dozom žive, iz BCG i hepatitis b vakcine. Posljednja vakcinacija DTPr i polio i primanje treće i četvrte mikro doze žive je na takav zdravstveni temelj, mogla doprinijeti znatnom pogoršanju dječijeg zdravlja.

Udruženje skreće pažnju i na loš farmako nadzor u RS-u. Smrt bebe B.D. bi se mogla pripisati ili pogrešnom zajedničkom davanju vakcina, ili pogrešnom prethodnom davanju vakcina ili samo jednoj od dvije vakcine i njenoj lošoj kvaliteti. Dvije bebe iz Lukavca i beba iz Doboja su primile različite DTPr vakcine, ali sve tri su primile istu HIB vakcinu koju je donirao UNICEF iz donatorskog fonda GAVI.

Još treba napomenuti da se otvorene bočice iz kojih je B.D. primio svoje doze vakcine ne mogu poslati na toksikološku analizu jer im kod davanja nije bio upisan serijski broj.

Roditelji koji se žele posavjetovati sa stranim ljekarima o post vakcinacijskim komplikacijama svoje djece to mogu učiniti putem mail adrese bolesna.djeca@yahoo.com.

SUTRA.BA

A sta kazu ovi :
Iz Okružnog tužilaštva u Doboju saopšteno je da je istraga o uzroku smrti dvomjesečnog dječaka iz Doboja još u toku.


ISTINA nema alternativu!
Mozete je KRITI koliko hocete, ali NE dokle hocete!
Istina uvek ispliva...
Hoce li ijedan "strucnjak", poput Zdenka Cihlarza (nije mu prvi put da STIMA nalaze), ikada odgovarati?
Da potsetim : kako bi zastitio doktore UKC-a, Cihlarz "strucno" , bas ono "humanisticki" kaze da bi moj Denis svakako umro, cak da su doktori i na vreme (tri dana ranije) ustanovili PRAVU dijagnozu!!?
To su tuzlanski "strucnjaci"... a ja kazem SARADNICI tuziocima u zajednickoj misiji - zastiti nedodirljivih!
Takvi jos uvek rade, nazalost.
Hoce li se konacno TUZILASTVO pokrenuti i raditi posao za koji su placeni iz dzepova gradjana?
Hoce li Milorade Novkovicu konacno i VSTV poceti raditi svoj posao?


Objavljeno 12.03.2012. u 11:31

RODITELJI DOBILI STRUČNO MIŠLJENJE

Bebe iz Lukavca i Doboja, ipak, umrle od vakcine

Slika

Branimir Nestorović, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i načelnik odjeljenja za pulmologiju na Univerzitetskoj dječijoj klinici, potvrdio je da su bebe iz Lukavca i Doboja umrle od komplikacija izazvanih primanjem vakcina DTPr i HIB, kaže za Sarajevo-x.com Jagoda Savić, predsjednica Udruženja roditelja teško bolesne djece BiH.

Udruženje se obratilo doktoru Nestoroviću da na osnovu obdukcijskih nalaza i opisa simptoma koje su bebe imale nakon primanja vakcine utvrdi da li se problemi sa plućima i disanjem mogu smatrati postvakcinacijskim komplikacijama ili ne.

Da podsjetimo, tužilaštva u Doboju i Tuzli su negirala svaku uzročno-posljedičnu vezu između njihove smrti i vakcina koju su primile.

"U toj čitavoj istrazi falilo nam je mišljenje pulmologa iz razloga što su kod obje bebe javljali respiratorni problemi, a i treća beba, također iz Lukavca, je imala slične komplikacije nakon primanja vakcine", pojašnjava Savić.

Naglašava da je, nakon njemačkog ljekara Volfganga Vodarga i neurologa iz Tuzle, Osmana Sinanovića, Nestorović treći ljekar koji je potpisao stručni nalaz da je smrt beba iz Lukavca i Tuzle uzrokovana komplikacijama usljed primanja vakcina DTPr i HIB.

"Naši ljekari negiraju da je smrt uslijedila nakon primanje vakcine, ali konačno su počeli govoriti istinu. Ne znam da li doktor Nestorović može svjedočiti, ali to nam je jako važno kako roditelje niko ne bi pravio budalama", kaže Savić.

Podsjetimo, bebe iz Lukavca i Doboja umrle su 2010. i 2011. godine nekoliko sati po prijemu vakcine. Tužilaštva u Doboju i Tuzli vodila su istrage o uzrocima njihove smrti, ali je ustanovljeno da ona nije povezana sa prethodnom redovnom vakcinacijom.

Još jedna beba iz Lukavca imala je slične zdravstvene probleme nakon primanja vakcine i 13 dana je bila priključena na aparate za disanje.

Doktor Nestorović smatra da su sva tri slučaja potpuno uklapaju u profil neželjenih djestava vakcina jer su slične reakcije dokumentovane u literaturi.

(Sarajevo-x.com)

Jos malo o "strucnosti" tuzlanskih sudskih vestaka, a o (jadnom) Tuzilastvu TK ne treba vise trositi reci...DA PODSETIM :

Slika
http://s26.postimg.cc/kzjz71po9/101_Ava ... ca_600.jpg
"Dnevni avaz", 22.01.2011.


STRASNO!!!

Tisuće beba u BiH umrlo zbog cjepiva, a Hrvatska taji da ga ispituje na vlastitoj djeci! - Bosanska aktivistica razotkriva mračne tajne UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Bill Gatesa, progovara o potkupljivim bosanskim državnim dužnosnicima i novinarima, te o njihovom nastojanju da zaborave i iz pamćenja izbrišu 2249 malih grobova. Godinama skrivana prestrašna tajna o tisućama beba umrlih od posljedica cijepljenja neprovjerenim cjepivom protiv hepatitisa B u susjednoj Bosni i Hercegovini pomalo ipak izbija u javnost. Budući da se i u Hrvatskoj skrivaju mnoge informacije u vezi s nedavno provedenim testiranjem novog Novartisovog cjepiva na djeci, te budući da je cjepivo koje je, po svemu sudeći, izazvalo pravi pomor novorođenčadi u BiH, za mandata dr. Andrije Hebranga nuđeno i Hrvatskoj (Hebrang ga je odbio), tema se itekako tiče i građana Hrvatske. Tim povodom razgovarali smo s Jagodom Savić, bosanskom aktivisticom i predsjednicom Odbora Udruge roditelja teško bolesne djece BiH...
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 08, 2018 21:12:46, izmjenjena 2 puta
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla



Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Ned Apr 21, 2013 22:58:39

nevenkagaragic je napisao:
nevenkagaragic je napisao:Pa covek se ocito rukovodi "OBICAJNIM" pravom u BiH, eto ima i bezrezervnu podršku kantonalnog premijera Seada Čauševića, dakle "sve po zakonu" kako svojevremeno rece jos jedan premijer...

Istrage protiv Besima Durakovića zbog zloupotrebe položaja

24. 03. 2013
Slika

Besim Duraković, direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, u sukobu je interesa. Istovremeno je direktor i vlasnik firme za trgovinu i usluge Hrvatskoj. Tužilaštvo Tuzlanskog kantona protiv Durakovića vodi nekoliko istraga zbog zloupotrebe položaja.

Besim Duraković u radnom vremenu za koje je plaćen u inspekciji upravlja i firmom Veneto, što potvrđuje i dokument koji je 2010. godine uputio Poreznoj upravi u Poreču.

Sam kaže da je vlasnik i direktor firme Veneto u Bjelovaru. Osim toga, Duraković upravlja i istoimenom firmom u Gračanici, što potvrđuje i broj telefona za kontakt sa tom firmom. Nefomalno upravlja i hotelom Tilija u Gračanici. Kaže da je svoj vlasnički dio prebacio sinu. Grupa kantonalnih i federalnih inspektora odsjela je tu, kaže, prilikom kontrole Posavine i dijela Tuzlanskog kantona.

Protiv Durakovićeve zloupotrebe inspekcije prvi se usprotivio Izet Redžić. Dobio je otkaz jer nije želio raditi nezakonito. Godinama ukazuje na sumnjive poslove sa oduzetom robom koja završava na nepoznatim lokacijama, o čemu odlučuje isključivo Duraković.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona već vodi nekoliko istraga, a Besim Duraković je prijavljen kao odgovorna osoba, kaže Admir Arnautović, portparol Tužilaštva.

Unatoč tome, Duraković ima bezrezervnu podršku kantonalnog premijera Seada Čauševića. (ftv)

tuzlalive.ba

Federalna - VIDEO

Dakle, Besimu Durakovicu smetaju komentari gradjana? Ocito gradjani znaju mnogo toga?
Ne pada mi na pamet citati ovu "ponjavu"...


Besim Duraković: ‘Razgolitimo i objelodanimo golu istinu’ - Uputio demantij - Direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove TK Besim Duraković na adresu TIP-a uputio je demantij na tekstove koje smo preuzeli iz magazina ‘Slobodna Bosna’ i portala Federalne televizije. Duraković, između ostalog, navodi kako TIP u proteklih nekoliko mjeseci vrši ‘inkviziciju’ i ‘giljotinu’ nad njegovim imenom i prezimenom. Međutim, ‘zaboravio’ je u svom demantiju navesti da su ga novinari TIP-a prije objave tekstova preuzetih iz pomenutih medija, kontaktirali i dali mu priliku da se očituje, što je on uredno odbijao. Također, Duraković zaboravlja da smo mu nudili objavu demantija, kada nas je kontaktirao preko posrednika, koju je također odbio uz obrazloženje da njemu ne smetaju tekstovi, nego komentari čitalaca na portalu. Iako smo u skladu sa našom praksom i mogućnostima svakodnevno cenzurisali veliki broj komenatara u kojima su Duraković, kao i neke druge osobe prozivane neprimjerenim riječnikom, Duraković je angažovao advokata koji nam je zaprijetio tužbom, a nakon toga prijavio i MUP-u TK, čiji su inspektori posjetili redakciju TIP-a i obavili informativni razgovor sa urednikom...

Kazem ja da u BiH "riba" od GLAVE SMRDI!
Cudno, prepisao od svog mentora Zijada Dzafica koji je POHVALIO rad!!!?
Od koga li je prepisao Dzafic kad nije prepoznao "svoj" rad???


Besim Duraković falsifikovao magistarski rad

Besim Duraković, direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzla, falsifikovao je rad Inspekcijski nadzor u funkciji povećavanja efikasnosti javnoga sektora u Federaciji, potvrdila je komisija Ekonomskog fakulteta u Tuzli zadužena za provjeru ispravnosti rada.

Vrijeme objave: 20.04.2013 20:41
Posljednja izmjena: 21.04.2013 16:23

Slika

Komisija je konstatovala da je Duraković čak prepisivao cijele stranice iz Mikroekonomije Reufa Kapića, Preduzetničke ekonomije Zijada Džafića, te iz magistarskog rada Javni sektor u zemljama u tranziciji Snežane Vučković. Prepisivao je paragrafe i pasuse i od nekoliko stranih autora i online stranica bez navođenja izvora.

Duraković je čak prepisivao i od svog mentora Zijada Džafića, prodekana za naučno-istraživački rad Ekonomskog fakulteta, koji je tada pohvalio Durakovićev rad.

"To je nedopustivo i što se tiče mentora i što se tiče kandidata. Preduzet ćemo sve mjere protiv svih onih koji su u tom procesu učestvovali, a nisu radili profesionalno i zakonito svoj posao", kaže, Enver Halilović, rektor Univerziteta u Tuzli.

Na potezu je Naučno-nastavničko vijeće Ekonomskog fakulteta. Sankcije za Durakovića su jasne - od novog procesa, preko oduzimanja diplome, do Etičkog komiteta, kaže Halilović

Treba napomenuti da je Duraković šef Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u okviru koje se nalazi i inspekcija za obrazovanje.

federalna.ba/videoprilog Omera Hasanovića (Dnevnik 2)

I jos malo...

Ma boli njega... u stilu "ne moze mi niko nista"...

Šef inspekcije TK: Besim Duraković opet 'divlja' po putu (video)
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pon Apr 22, 2013 23:37:23

A dugo im je trebalo iako su SVE ZNALI!
Godinama se cudim kako ovaj (brrr) lik nije u zatvoru!


Pohotni Vasilije Kačavenda više nije vladika - Sinod SPC nije imao izbora nakon objave porno snimaka - Sinod Srpske pravoslavne crkve na današnjoj sjednici prihvatio je zahtjev za razrješenje vladike zvorničko tuzlanskog Vasilija, saznaje “Glas Srpske”. Portali su u nedjelju objavili skandalozne snimke na kojima se vidi vladika Vasilije Kačavenda kako se ljubi sa nepoznatim mladićem ležeći na podu. Ovi snimci su predočeni Svetom sinodu Srpske pravoslavne crkve još u novembru prošle godine poslije čega je episkop Vasilije zatražio da se „povuče zbog bolesti”, ali se predomislio i ponovo zatražio da ostane na mjestu vladike dok ne završi izgradnju crkve na Pet jezera kod Bijeljine...

Ma vidi, vidi, ON CE TUZITI!?

Afera sa vladikom Vasilijem počela je još prošlog novembra, kada su kompromitujući snimci bili predočeni Sinodu. Tada je vladika podnio zahtjev za penzionisanje, navodeći kao formalni razlog bolest, ali se naknadno predomislio i odbio da ide u penziju. Sam Vasilije se danas oglasio u srbijanskim medijima, zaprijetivši da će "tužiti sve one koji su objavili neistine o njemu".

A cuj mu kolega...

Grigorije i Puljić o Kačavendi: Vjernicima savjetujemo da ne osuđuju nikoga... "Samo, kao što znate, u crkvi se stvari ne dešavaju tako brzo. Sve ide sporije i nije tako jednostavno...Molimo sud da radi svoj posao, a mi ćemo podržati proces pomirenja i praštanja...
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pon Apr 22, 2013 23:38:56

Bravo Danijele Senkicu!

INTERVJU: Danijel Senkić – Kačavenda je bijesan pas pušten sa lanca

Ponedjeljak, 22 April 2013 13:11
Slika

Danas, kad svi mediji u regionu pričaju o razvratništvu vladike zvorničko – tuzlanskog Vasilija Kačavende, niko slova ne piše o tome ko je ustvari počeo cijelu priču i ko godinama ukazuje na kriminal, pročetnički i razvratnički aktivizam ovog đavoljeg vladike. Niko ni slova ne piše o Danijelu Senkiću, predsjedniku NVO „Front" i glavnom uredniku Nezavisnog informativnog portala „Dosije.ba".

Kako je Senkić izbačen iz SPC-a, koje prijetnje je imao, da li je konačno uspio dobiti pasoš svoje zemlje, pročitajte u intervjuu koji je dao za naš portal.

BIHNEWS: Gospodine Senkiću, prije više od četiri godine pokrenuli ste priču o Vasiliju Kačavendi. Na vrlo konkretan način ste mu se javno suprotstavili. Kako je sve krenulo?

SENKIĆ: Sve je krenulo prije više od četiri godine, kada je ovaj đavolji vladika u sred pravoslavne crkve u Tuzli propovijedao vijernicima o tuzlanskom divljaštvu, u smislu da se Crkva namjerno potkopava Panonskim jezerima, da u tuzlanskoj Bibilioteci nema više nijedne knjige pisane ćirilicom, da Srbi u Tuzli nemaju pravo na život itd. Mi smo tada reagovali krajnje logično. Pozvali smo tuzlanske Pravoslavce da bojkotuju liturgiju koju vodi ovaj razvratnik i lažov, što je urodilo plodom, te je na narednu liturgiju u Tuzli mora dovoziti vijernike iz RS-a. Tada je krenula javna odmazda Kačavende prema meni lično, gdje je obavijestio vijernike da sam ja sluga đavola, muslimanski plaćenika, te da me on, možete zamisliti, izopćava iz SPC-a. Nakon ovoga, krenuli smo u daljnja istraživanja o ovom mračnjaku, te smo prvi objavili vrlo šokantne podatke o njemu.

BIHNEWS: Da podsjetimo čitaoce, koji su to šokantni podaci?

SENKIĆ: Podaci su ustvari činjenice o kojima se ćutalo cijelo vrijeme. Kačavendu je na mjesto vladike postavila državna bezbjednost bivše SFRJ, jer su ga imali u šaci. Homoseksualnost je tada bila kažnjivo krivično djelo, te su ga na taj način ucijenili da radi za njih. Dakle, njegov posao je bio da cinkari svoje svećenike i obezbjeđuje im mjesta u zatvorskim ćelijama, ali i vijernike koji su eventualno njemu ispovidili nešto što se kosi sa tadašnjim zakonima. Vasilije je tada bio u ljubavnoj vezi sa Ž. Đ. iz Tuzle. Puno ime njegovog ljubavnika nikada nismo spomenuli iz razloga što je, za razliku od Kačavende, ostao u Tuzli i poginuo u redovima Armije BiH, vjerovatno od metka ili granate koje je posvetio vladika. Ali, ipak je interesantna činjenica da Kačavenda i danas kada dođe u Tuzlu ode na njegov grob i zapali svijeću. Došla je famozna demokratija i Vasilije je tu vidjeo svoju šansu. Vrlo opušten, doveo je sebe u stanje u kojem je danas.

BIHNEWS: Psiholozi tvrde da su homoseksualci ustvari nježnije osobe. Kako komentarišete njegovu zločinačku ulogu u ratu?

SENKIĆ: Psiholozi takođe tvrde da svako sputavanje svoje osobnosti dovodi do frustracija. Tako je Kačavenda godinama morao skrivati svoje seksualne fantazije i onda naglo dolazi u stanje kada sve odjednom može ispoljiti. Tako isfrusturiran činio je i poticao zločine. Zamislite da ste 40 godina zatvoreni i imate mogućnost samo da maštate o zgodnim plavušama, i onda vas puste među 1000 plavuša i kaži vam da možete raditi šta hoćete. Tako je Kačavenda od običnog homoseksualca izrastao u sadističkog razvratnika i pedofila. Bijesan pas pušten sa lanca. Očigledno je da Tuzlu mrzi jer ga je podsjećala na ličnu tamnicu u kojoj je proveo veliki dio života bez strasti koju je toliko želio. Zato i ne čudi njegov odnos prema tuzlacima i Tuzli i sve laži koje iznosi samo su plod njegovih seksualnih frustracija.

BIHNEWS: Uloga SPC-a u svemu ovome? Odnosno, kako komentarišete dosadašnje ćutanje ove vjerske zajednice na činjenice o vladiki Kačavendi?

SENKIĆ: Kako komentarisati ćutanje SPC-a na sve zločine koji su u ime pravoslavanja počinjeni? Kako komentarisati odnos ove vjerske zajednice prema svemu što nije ljudsko, a što i sami nerijetko promovišu? Odgovor je vrlo jasan: uglavnom su isti. Ne kažem da su svi pravoslavni svećenici homoseksualci. Čak što više, mi nemamo pravo nekoga osuđivati zbog negove seksualne opredjeljenosti. Ali korištenje seksualnih frustracija kako bi nekome nanijeli tjelesnu ili duševnu bol je itekako za raspravu i osudu. Da je Sinod SPC-a vjerska institucija sa iskrenim vjerskim namjerama u duhu kršćanstva, davno bi Kačavenda bio protjeran, odnosno čak i anatemisan kao osoba koja je bacila najveću mrlju na ovu vjersku zajednicu.

BIHNEWS: Da li ste nekada doživljavali kakve neugodnosti zbog svega što ste rekli ili napisali?

SENKIĆ: Naravno. Stizale su prijetnje sa svih strana. Dobio sam čak i nekoliko prijetećih mailova. Ali vrhunac svega je bilo moje gostovanje na bijeljinskoj televiziji, kada sam prema Tuzli morao ići uz veliko policijsko obezbjeđenje, jer mi je upućena prijetnja da živ neću napustiti Bijeljinu.

BHNEWS: Hvala Vam na ovom detaljnom razgovoru.

SENKIĆ: Hvala i Vama na ukazanoj mogućnosti da što više ljudi sazna pravu istinu o đavoljem vladiki.

Ažurirano ( Ponedjeljak, 22 April 2013 20:55 )
bihnews.net
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Uto Apr 23, 2013 23:31:01

nevenkagaragic je napisao:
Kazem ja da u BiH "riba" od GLAVE SMRDI!
Cudno, prepisao od svog mentora Zijada Dzafica koji je POHVALIO rad!!!?
Od koga li je prepisao Dzafic kad nije prepoznao "svoj" rad???


Besim Duraković falsifikovao magistarski rad

Besim Duraković, direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzla, falsifikovao je rad Inspekcijski nadzor u funkciji povećavanja efikasnosti javnoga sektora u Federaciji, potvrdila je komisija Ekonomskog fakulteta u Tuzli zadužena za provjeru ispravnosti rada.

Vrijeme objave: 20.04.2013 20:41
Posljednja izmjena: 21.04.2013 16:23

...

Treba napomenuti da je Duraković šef Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u okviru koje se nalazi i inspekcija za obrazovanje.

federalna.ba/videoprilog Omera Hasanovića (Dnevnik 2)

I jos malo...

Ma boli njega... u stilu "ne moze mi niko nista"...

Šef inspekcije TK: Besim Duraković opet 'divlja' po putu (video)


Nije njemu bilo lako... ni prepisati...

Tako je prepisivao Besim Duraković Nakon što je u javnosti izbila afera u vezi sa plagiranjem magistarskog rada, šefa Inspekcija TK - Besima Durakovića, o čemu je Vidiportal pisao još prošle godine, sada vam ekskluzivno donosimo izvještaj Komisije za ispitivanje sumnje u samostalnost izrade njegovog magistarskog rada...
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

PrethodniSljedeća

Povratak na Razno

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost

cron