SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sub Okt 15, 2016 00:00:13

Ha, ha, ha... ma ko bi to rekao???!

Radončić: Bilo je “ugrađivanja” u cijenu Termobloka 7, i to treba ispitati

SAD ce ispitati i prispitivati? Samo sto prodjose izbori?
SEBI JA "fazoni" ha? Isto s...e, drugo pakovanje...


Radončić iznio teške optužbe: “Neko iz SDP-a se ugradio u cijenu TE Tuzla, mi ćemo to preispitati!”

Lider SBB-a Fahrudin Radončić pojasnio je u razgovoru za Nezavisne novine nedavnu izjavu u kojoj je doveo u pitanje izgradnju Termobloka 7 u Tuzli zbog previsoke cijene.


Oktobar 14, 2016
Slika

-Tu se radi o 1,7 milijardi KM i to je posao koji je vođen pod SDP-om, da ne kažem pod gospodinom Lagumdžijom. Mi u ovom trenutku imamo 170 miliona KM jeftiniju ponudu od jedne azerbejdžanske kompanije, rekao je Radončić.

Na pitanje novinara da li je onda u u cijenu od 1,7 milijardi KM bilo "ugrađivanja", Radončić je dao potvrdan odgovor.

-Naravno da je bilo, i nadležni državni organi, Nadzorni odbor i Uprava EP BiH treba da preispitaju svoju odluku. Što je vrlo važno, treba vidjeti i svrsishodnost cijelog objekta, jer sada cijena električne energije na svjetskoj berzi pada za 50 posto, a da bi dobila kredit, BiH sama treba da da 500 miliona KM, što govori da treba još jednom izvršiti analizu cijelog projekta, rekao je Radončić.

Predsjednik SBB-a demantirao je nagađanja o raspadu saveza SBB-a i SDA.

-Odnosi između SDA i SBB-a su u odličnom stanju, rekao je Radončić i najavio bržu provedbu reformi koje su zatražene u tzv. Reformskoj agendi.

(Bportal.ba)
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sub Maj 19, 2018 18:49:04, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla


Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sub Okt 15, 2016 21:23:09

Nepoverenje u BH pravosudje NIJE slucajno! NIKAKO!
Nazalost, nisu u pitanju ZATASKAVANJA samo saobracajnih nesreca.
Zataskava se sve sto ima veze sa politicarima, doktorima, lovatorima, prijateljima, rodjacima, dakle s KORUPCIJOM, KRIMINALOM (na visokom nivou), NEPOTIZMOM...
Da NE POVERUJES ...
I trenutno - "VRH VRHOVA" - strana 364 ... kud ces dalje?!

To je jadna STVARNOST bosanskohercegovackog pravosudja!
Evo samo par primera IMENOM I PREZIMENOM sa ovih stranica:

MARIJANA PUKETA - Sarajevo
IVONA BAJO - BIJELJINA
DANIJELA ARANDJELOVIC - TUZLA
DENIS GARAGIC - TUZLA
NIKOLA DJUROVIC - BANJA LUKA
JOVAN ARBUTINA - BANJA LUKA
DZENAN MEMIC - SARAJEVO

I tako dalje, i tako dalje... ima toga jos...
I pitanje - KOLIKO JOS? Ddanas, sutra, prekosutra? DOKLE VISE?
I zato svakodnevno treba podsecati - NEKA JAVNOST ZNA sta se (ne)RADI, ima pravo na to!


Zataškani slučajevi tragičnih saobraćajnih nesreća

Autor teksta: Ajla Šabanović
14.10.2016. |20:34

Slika

Pogibija Edite i Selme probudila je emocije i otvorila stare rane mnogima koji su na ovakav i sličan način izgubili svoje najmilije.

No, za razliku od ovog slučaja, koji je u žiži javnosti i gdje su nadležne institucije pod svojevrsnim pritiskom, mnogi slučajevi nisu došli do sudova ili su, prema mišljenju mnogih, izricane preblage kazne.

Raskrsnica ulica Reljevska i Rajlovačka u naselju Reljevo svjedočila je brojnim nesrećama. U jednoj takvoj prošle godine život je izgubio Alen Šehović. Vozač je i tada pobjegao sa mjesta nesreće.

Pokazujući Alenove slike, njegov amidža Sejfo Šehović prisjeća se tog kobnog dana. Alen je vozio moped kada ga je automobilom udario Admir Čorbo, pripadnik Granične policije BiH, koji je u trenutku nesreće bio pod dejstvom alkohola. Za ovu tragičnu nesreću nije odgovarao. Žalbe tužilaštva sud je odbijao.

"Godina dana je prošla kako je moj bratić poginuo, tužilaštvo i sud ništa nisu uradili za godinu dana, bio sam u tužilaštvu, što je najžalosnije, prilikom stradanja mog bratića, tužilaštvo je zatražilo pritvor, sudija je bez konsultacije tužioca pustio Čorbu, policajca, na slobodu, nije bila ni završena dženaza mom bratiću", rekao je Sejfo Šehović, amidža stradalog Alena Šehovića.

Pravda nije zadovoljena ni u slučaju Nikole Đurovića, tvrdi njegov otac Darko.

Uprkos presudi Vrhovnog suda RS, kojom je Nenad Radenković osuđen na četiri godine zatvora, zbog izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo njegov sin, Darko tvrdi, da je vozilom upravljala druga osoba, bivši ministar policije RS Stanislav Čađo. Pet godina to pokušava dokazati.

"Sa tim crvenim merdcedes kabrioletom, on je udario audija u zadnji lijevi ćošak u kojem je sjedio visoki funkcioner RS, koji je preletio preko razdjelnog ostrva i udario direktno u vrata mog sina sa brzinom od 180-200 km, jer je priča po gradu bula da je bila trka između Stanislava Čađe i visokog funkcionera RS", kazao je Darko Đurović, otac stradalog Nikole Đurovića.

Niko ne smije biti zaštićen,pravosudne institucije moraju biti izvan političkog uticaja, a kazne strožije- smatraju naši sagovornici.

"Da je narod vidio i da ti vozači znaju da će biti sankcionisani, nebitno koliko 10-15-20 godina, garantujem vam da ne bismo bili kraj ovog mjesta gdje su dvije mlade osobe izgubile život", izjavio je Sejfo Šehović.

"Da novinari stalno traže pristišću MUP, sustvo tužilaštvo , traže dokaze, traže ovo traže ono mogli bi se brže rješavati ti slučajevi", smatra Darko Đurović.

Iako pritisak javnosti može ubrzati stvar i pokrenuti slučaj sa mrtve tačke, sociolog Salih Fočo, smatra da pravosuđe ne bi trebalo podleći tom pritisku.

"Kaznena politika i proces trebaju da se odvijaju na osnovu činjenica. Mislim da ne smijemo histerijom podlijegati i takav sistem graditi, postoje evropski standardi i norme, kako se zapravo nešto kažnjava", rekao je sociolog Salih Fočo.

A dok se ne počne brže i strožije kažnjavati, poručuju građani, koji su u prethodnih nekoliko dana dva puta bili na ulicama, osobe poput Sanjina Sefića i brojnih drugih koji su počinili slična djela, bez mnogo brige će ponavljati ista, jer će na izricanje kazne čekati dugo i pitanje je da li će ih uopšte i dočekati.

Za to vrijeme, kažu, mi ćemo i dalje oplakivati našu djecu i najmilije.

ba.n1info.com

Komentari
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sub Maj 19, 2018 19:40:53, izmjenjena 2 puta
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sub Okt 15, 2016 21:42:40

Dobra vam vece CITAOCI!
Vidim, bude vas i 20-tak odjednom...
Nije mi jasno, KO ste vi koji CITATE bez reci?
Bez "ZA" ili "PROTIV", bez kritike... dakle BOJITE se nekoga ili STA???

Evo, u poslednja 4 (12., 13., 14. i veceras 15.10.2016.godine) pratila sam:
SVAKODNEVNO preko 2.000 CITANJA za nepunih 24 sata!

Pogledajte:


Slika

E, tako nam je kakvi smo mi sami... CUTOLOZI!

Laka vam noc...
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sub Maj 19, 2018 19:41:13, izmjenjena 2 puta
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod law u Uto Okt 18, 2016 15:57:37

Manje zatvorske kazne i naplata štete zbog boravka u zatvoru

Zbog pogrešne primjene zakona ukinuto je 20 presuda za genocid i ratne zločine, kazne su smanjene za oko 150 godina zatvora, a dva osuđenika tužila su Bosnu i Hercegovinu radi naplate nematerijalne štete.

Zbog primjene Krivičnog zakona BiH umjesto odredbi iz zakona bivše Jugoslavije, Ustavni sud BiH prihvatio je apelacije osuđenika i Sud BiH je ukinuo 20 presuda, zbog čega su neki osuđenici pušteni na slobodu, a Novak Đukić je to iskoristio za bjekstvo.

Primjenjujući odredbe “blažeg zakona”, Sud BiH je promijenio visine kazni, zbog čega su dva osuđena – Abduladhim Maktouf i Slobodan Ostojić – tužili državu jer su zadržani u zatvoru duže od trajanja izrečenih kazni.

Maktoufu je u toku parnični postupak, dok je branilac Miodrag Stojanović predao zahtjev za Ostojića i u narednom periodu očekuje se početak postupka.

Ustavni sud BiH je počeo prihvatati apelacije osuđenika za ratne zločine nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio presudu u slučaju Maktoufa i Damjanovića. Prema toj presudi, potrebno je primjenjivati odredbe blažeg zakona, odnosno odredbe zakona iz bivše Jugoslavije, a ne Krivičnog zakona BiH usvojenog 2003. godine. U konačnici, došlo je do ukidanja pravosnažnih presuda za 27 osuđenika.

Opisujući situaciju, Stojanović je kazao da je to bila jedna od najneprijatnijih pozicija u kojoj se našlo pravosuđe BiH. “Nema nikakvih dilema da je takva odluka itekako uzdrmala temelje pravosuđa”, dodao je Stojanović.

Branilac Fahrija Karkin je rekao da se unaprijed znalo da će presude pasti i da to nije bilo iznenađujuće. Odluke o primjeni novog zakona, prema njemu, jesu političke. On smatra da će ukidanje presuda imati dugoročne posljedice na povjerenje građana u Sud BiH.

S ukidanjem presuda veći broj osuđenika je pušten na slobodu, što je iskoristio Đukić i pobjegao u Srbiju. Đukić je osuđen na 20 godina zbog zločina počinjenog na tuzlanskoj Kapiji i za njim je 2014. raspisana potjernica. Pravosudni organi Srbije trebalo bi da priznaju presudu Suda BiH i upute Đukića na izdržavanje kazne, ali to se još nije dogodilo.

Nakon primjene “blažeg” zakona, najznačajnije promjene u presudama dogodile su se u predmetima za genocid.

Devetorici osuđenika za pomaganje pri činjenju genocida u Srebrenici kazne su smanjene za ukupno 83 godine. Milenku Trifunoviću, osuđenom za genocid, kazna je smanjena sa 33 na 20 godina zatvora. Kazne su smanjene i Slobodanu Jakovljeviću, Aleksandru Radovanoviću, Branislavu Medanu, Brani Džniću i Petru Mitroviću.

Kazna Maktoufu je smanjena sa pet na tri godine zatvora zbog zločina počinjenog na području Travnika. Pošto je već bio odslužio pet godina zatvora, Maktouf je tužio Bosnu i Hercegovinu, tražeći da mu se isplati naknada od 283.160 maraka.

Slobodan Ostojić, koji je osuđen za zločin u Zvorniku, također je bio osuđen na pet godina zatvora, ali mu je, zbog pogrešne primjene zakona, kazna smanjena na tri i po godine.

“Pošto je on već izdržao više vremena u zatvoru nego što je kasnijom izmjenom osuđen, za tu razliku koju je proveo na izdržavanju kazne zatražili smo naknadu štete. Predali smo Sudu BiH zahtjev. Ne mogu tačno reći iznos, mislim da se radi oko 30.000 maraka”, kazao je Stojanović.

Postupak za naknadu štete Ostojiću, kako smatra njegov branilac, trebao bi početi uskoro.

http://epravo.ba/manje-zatvorske-kazne- ... u-zatvoru/

--------
http://epravo.ba/ - http://www.bih-pravo.org
law
 
Postovi: 222
Pridružio se: Pon Jun 02, 2008 12:23:47

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod law u Sub Okt 29, 2016 13:10:52

ubitak ugleda Suda BiH zbog sudije Samardžića ili saopštenja



Gubitak ugleda Suda BiH zbog sudije Samardžića ili saopštenja Ured Disciplinskog tužiloca zatražio je da sudija Darko Samardžić bude proglašen krivim za nemar u radu jer nije raspisao potjernicu i zatražio preuzimanje izdržavanja 20-godišnje kazne zaosuđenog ratnog zločinca Novaka Đukića. S druge strane, sudija Samardžić negira odgovornost. Disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović je priložio preko 30 […]

Gubitak ugleda Suda BiH zbog sudije Samardžića ili saopštenja

Ured Disciplinskog tužiloca zatražio je da sudija Darko Samardžić bude proglašen krivim za nemar u radu jer nije raspisao potjernicu i zatražio preuzimanje izdržavanja 20-godišnje kazne zaosuđenog ratnog zločinca Novaka Đukića. S druge strane, sudija Samardžić negira odgovornost.

Disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović je priložio preko 30 materijalnih dokaza, koji se odnose na postupanje sudije Samardžića u Đukićevom predmetu, te je u završnoj riječi rekao da oni dokazuju kako se radilo o nemarnom radu.

Prema riječima Hadžiomerovića, Samardžić prvo četiri mjeseca nije raspisao potjernicu za Đukićem, iako je znao da se nalazi van države, a zatim je preko 15 mjeseci čekao da uputi zamolnicu Srbiji za preuzimanje kazne zatvora.

“Tuženi je prvo dobio informaciju od advokata da se Đukić nalazi van države, ali to nije smatrao službenom informacijom. Zatim je tražio od suda u Banja Luci da uruči Đukiću dopis kojim se upućuje na izdržavanje kazne, te dobio informaciju od sina da se on nalazi u Srbiji i opet nije djelovao. Na kraju, tražio je da mu Sudska policija uruči akt i dobio informaciju od komšinice da se Đukić nalazi u Srbiji i tada je odlučio djelovati”, kazao je Hadžiomerović.

Prokomentarisao je da advokat i sin za sudiju nisu službene informacije, ali jeste komšinica.

Od raspisivanja potjernice do traženja od Srbije da preuzme izdržavanje kazne, kako je rekao Hadžiomerović, prošlo je 15 mjeseci. Disciplinski tužilac je rekao da je Samardžić uputio molbu Srbiji tek nakon što je predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso od njega zatražila informaciju o radu na predmetu.

“Ovaj predmet ima veliki značaj za oštećene, obzirom na izuzetno teške posljedice za porodice, kako u Tuzli, tako u BiH”, rekao je Hadžiomerović.

Đukić je proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu. Granatom koja je ispaljena na tuzlansku Kapiju, ubijena je 71 osoba.

On je pušten iz zatvora u februaru 2014. godine, nakon što je Ustavni sud – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora. Sud BiH je u junu 2014. smanjio kaznu Đukiću na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio Sud BiH da je osuđeni na liječenju u Srbiji. U oktobru 2014. za njim je raspisana potjernica jer se nije odazvao pozivu za izvršenje kazne, nakon čega je od Srbije zatraženo preuzimanje.

Samardžićev advokat Dragiša Jokić nije ulagao dokaze, a u završnoj riječi je rekao da disciplinska tužba treba biti odbijena “jer ne sadrži nijedan navod o prekršenom zakonskom aktu”.

Jokić je pojasnio da Samardžić nije mogao raspisati potjernicu prije nego što je to učinio, jer za to nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke.

“On je imao informaciju od advokata i sina, ali bez medicinskog nalaza. Treći put kada je dobio informaciju od Sudske policije Suda BiH, raspisao je potjernicu. Ne jer se radilo o pouzanom saznanju da je u Srbiji, već jer je postalo jasno da Đukić izbjegava uručenje dopisa”, rekao je Jokić.

Jokić je pojasnio da je u ta četiri mjeseca Samardžić četiri puta slao pravosnažnu presudu, tri puta slao akte na upućenje o izdržavanju kazne, kao i više obavijesti, te utvrđivao da li Đukić ima državljanstvo Srbije.

“To nije nemar, već stalni rad”, rekao je on.

Jokić je kazao da Samardžić nije zatražio preuzimanje izdržavanja kazne u Srbiji jer nije imao informaciju da se tamo nalazi, napominjući da predsjednica Suda BiH “nije u pravu” kada je to od njega tražila.

“Što se tiče nanošenja štete ugledu Suda BiH, mnogo više štete su nanijela saopštenja ove institucije nego sudija Samardžić. U jednom saopštenju se navodi da Srbija neće vršiti priznavanje presude, već samo preuzeti kaznu, a prema međunarodnoj pravnoj pomoći Srbija će upravo preuzimati presudu, i sada vidimo da je tu proces zakočen”, rekao je Jokić.

Sudija Samardžić je rekao da je dvije godine bio predsjednik Sudskog vijeća u predmetu protiv Đukića.

“Ja sam slušao sve svjedoke i nema osobe koja je više zainteresirana da se ovo riješi. Upravo sam zbog toga djelovao zakonito”, rekao je sudija.

Prvostepena disciplinska komisija će odluku donijeti 11. novembra.

Izvor: BIRN

http://epravo.ba/gubitak-ugleda-suda-bi ... aopstenja/
--------
http://epravo.ba/ - http://www.bih-pravo.org
law
 
Postovi: 222
Pridružio se: Pon Jun 02, 2008 12:23:47

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod law u Sub Okt 29, 2016 13:11:26

Siva ekonomija u BiH košta stotine miliona KM



Siva ekonomija u BiH košta stotine miliona KM Poreska uprava Federacije BiH u zadnjoj godini pronašla je preko hiljadu firmi koje posluju bez odobrenja i nelegalno zapošljavaju više od 2.200 radnika, što, kako navode, proizvodi gubitke u budžetu od više stotina miliona konvertibilnih maraka. Prema podacima Poreske uprave Federacije BiH (FBiH), u akcijama sprovedenim od […]

Siva ekonomija u BiH košta stotine miliona KM

Poreska uprava Federacije BiH u zadnjoj godini pronašla je preko hiljadu firmi koje posluju bez odobrenja i nelegalno zapošljavaju više od 2.200 radnika, što, kako navode, proizvodi gubitke u budžetu od više stotina miliona konvertibilnih maraka.

Prema podacima Poreske uprave Federacije BiH (FBiH), u akcijama sprovedenim od septembra prošle godine kontrolisane su ukupno 6.203 firme i utvrđeno je da njih 1.002, odnosno 17 posto, nisu imale odobrenje i poslovale su u zoni sive ekonomije. U tim kontrolama, kako navode, zatečeno je 2.218 radnika koji nisu bili prijavljeni i za koje nisu uopće uplaćivani doprinosi.

Takvo stanje dovodi do milionskih gubitaka u budžetu, ističu u Poreskoj upravi FBiH te dodaju da bi smanjenje sive ekonomije za samo jedan posto dovelo do povećanja bruto društvenog proizvoda (BDP) godišnje u FBiH za oko 187 miliona konvertibilnih maraka (KM).

Prema podacima Svjetske banke i drugih organizacija, procjenjuje se da se siva ekonomija u BiH, odnosno rad bez prijavljivanja, kreće u iznosu od oko 30 posto BDP-a, a prethodnih godina se procjenjivalo da je bila i dosta veća.

Radnici koji nisu prijavljeni a koji su pristali govoriti za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pod uslovom zaštite identiteta, tvrde da se osjećaju kao “moderni robovi”, ali da ne smiju da se bune iz straha da ne izgube posao.

“Osjećam se kao moderna vrsta roba, s fakultetskom diplomom, s obzirom da nemam niti jedno ljudsko ili profesionalno pravo. Nemam pravo na liječenje, penziju… To je život na kratke staze, bez mogućnosti da se planira bilo šta”, kaže jedan od njih.

S druge strane, poslodavci navode da su porezi na plate u BiH mnogo veći nego u drugim zemaljama u Evropi, te da je teško ekonomski izdržati plaćanje doprinosa svim radnicima.

Kršenja ljudskih prava

Tridesetdvogodišnja Sarajka je dvije i po godine radila u firmi u tekstilnoj industriji u BiH. Kaže da je radila po ugovoru o radu, ali da njena primanja po ugovoru nisu odgovarala onome što je u stvarnosti dobivala.

“Oko 300 KM sam dobijala na račun i toliko je stajalo u ugovoru da mi je plata. Ostatak – u prvom periodu do 950, a kasnije do 1.200 KM – bih dobila ‘na ruke’”, prisjeća se ona.

U toku 30 mjeseci, koliko je bila zaposlena, radila je smjene od 7:30 do 17:00, kao i svaku drugu subotu. Plata, kako kaže, nije bila redovna, a nakon prekida ugovora firma joj je i ostala dužna.

“U firmi smo imali trudnicu koja se nije mogla otići poroditi jer nije bila prijavljena. Kolege iz pravne službe su molile na šalterima Zavoda za zdravstveno osiguranje da je prijavimo na dan, da bi je primili u bolnicu na porod. Naravno, Zavod ima svoja pravila…”, prisjeća se ona.

Slične probleme ima i tridesetčetverogodišnji Sarajlija koji je zaposlen od 2002. godine, kada je i diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ali do danas nema nijednog dana radnog staža.

“To je život na kratke staze, bez mogućnosti da se planira bilo šta… Ne mogu zamisliti da kupim nešto skuplje jer ne mogu podići kredit. O vlastitom stanu da ne govorim, tako da ne mislim ni o ženidbi. Samo se molim da ne slomim ruku”, kaže on.

U Poreskoj upravi FBiH tvrde da je siva ekonomija posljedica korupcije, loših zakonskih rješenja ili poreskih osnovica, kao i neadekvatnih i sporih sankcija.

“Prema trenutnoj situaciji, kaznena politika je takva da je više isplativo da se plate kazne za neprijavljivanje radnika nego da se posluje u zakonskim okvirima. Kako ne postoji pouzdana statistika koliko se ekonomskih aktivnosti u BiH odvija u neformalnim tokovima, ni mi ne možemo dati neke konkretnije procjene”, kažu u Poreskoj upravi FBiH.

Problem visokih nameta

U Udruženju poslodavaca FBiH navode kako su firme preopterećene nametima, s obzirom da se veliki broj njih koristi za “ispravljanje budžetskih deficita”.

“Postoji oko 400 do 500 parafiskalnih nameta koji su definisani kroz desetine zakona na nivou BiH, FBiH, na kantonalnim i općinskim nivoima, kojima se regulišu razni nameti… Svim tim nametima, u zavisnosti od kantona ili općina, poslodavci moraju isplatiti čak 90 feninga na jednu isplaćenu marku plaće. To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo”, objašnjavaju u Udruženju poslodavaca FBiH.

Oni dodaju da preveliki nameti za vode, šume, požare, prirodne nesreće, ceste, frekvencije, kontrolu namirnica, izdavanje rješenja, korištenje zemljišta, isticanje reklama, uređenje građevinskog zemljišta, te takse na isticanje firme i slično, direktno utiču na broj zaposlenih u kompanijama, a time i na opći nivo zaposlenosti.

Posljednjih godina, kako navode iz Udruženja poslodavaca, predložen je niz mjera koje vlasti trebaju poduzeti za rasterećenje privrede, kao što su smanjenje parafiskalnih nameta, ukidanje članarine turističkim zajednicama, smanjenje administrativnih i sudskih taksi, ukidanje više članarina za privredne komore, ukidanje obaveze notarske ovjere akata za pravna lica.

Vlasnik jedne firme u Kantonu Sarajevo kaže za BIRN BiH da povremeno zaposlenicima daje dio plate u kovertama, bez plaćanja doprinosa, te pojašnjava da je na to primoran zbog velikih nameta.

“Jednostavno nemam izbora. Ne mogu dobre ljude zadržati minimalnim platama, a ne mogu izdvojiti dovoljno da ih prijavim na puni iznos”, kaže on.

Porezi na plate u BiH iznose i do 69 posto, dok su u Francuskoj oko 47 posto, Njemačkoj 45 posto, a u Austriji, Italiji, Mađarskoj oko 40 posto. Ispod 30 procenata su nameti na plate radnika u Velikoj Britaniji, Islandu i Švicarskoj.
Izvor: BIRN


http://epravo.ba/siva-ekonomija-u-bih-k ... iliona-km/
--------
http://epravo.ba/ - http://www.bih-pravo.org
law
 
Postovi: 222
Pridružio se: Pon Jun 02, 2008 12:23:47

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod law u Sri Nov 09, 2016 23:25:39

Za naknadu štete više od 70.000 za Maktoufa

Za naknadu štete više od 70.000 KM za Maktoufa Sud BiH je Abduladhimu Maktoufu dosudio 71.500 konvertibilnih maraka (KM) jer je dvije godine više bio u zatvoru nego što mu je dosuđena kazna. Međutim, njegova Odbrana je uložila žalbu. Maktoufa je Sud BiH prvobitno osudio na pet godina zatvora za ratni zločin u Travniku. Nakon […]

Za naknadu štete više od 70.000 KM za Maktoufa

Sud BiH je Abduladhimu Maktoufu dosudio 71.500 konvertibilnih maraka (KM) jer je dvije godine više bio u zatvoru nego što mu je dosuđena kazna. Međutim, njegova Odbrana je uložila žalbu.

Maktoufa je Sud BiH prvobitno osudio na pet godina zatvora za ratni zločin u Travniku. Nakon što je Evropski sud za ljudska prava usvojio njegovu žalbu zbog pogrešne primjene zakona, presuda Suda BiH je ukinuta u dijelu koji se odnosi na kaznu. Novom presudom, Maktoufu kazna je smanjena na tri godine zatvora. Međutim, ova odluka je donesena nakon što je već odslužio pet godina.

Maktouf je tužio BiH zbog naknade nematerijalne štete i zatražio da mu se dosudi iznos od 283.160 KM.

“Dosudilo se 71.500 KM i troškovi postupka. Mi smo uložili žalbu, Pravobranilaštvo BiH je uložilo žalbu. O žalbama će odlučivati Apelaciono odjeljenje Suda BiH”, kazao je za Adil Lozo u izjavi za Balkansku istraživačku mrežu u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH).

Kao razlog ulaganja žalbe, Lozo je naveo da su nezadovoljni dosuđenim iznosom.

Maktouf, koji je rođen u Iraku, je prva osoba kojoj je pred Sudom BiH suđeno za ratne zločine. Proglašen je krivim da je 1993. godine pomogao pripadnicima jedinice “El Mudžahid” u nezakonitom hapšenju i otmici civila hrvatske nacionalnosti u Travniku.

http://epravo.ba/za-naknadu-stete-vise- ... -maktoufa/

--------
http://epravo.ba/ - http://www.bih-pravo.org
law
 
Postovi: 222
Pridružio se: Pon Jun 02, 2008 12:23:47

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod law u Uto Nov 15, 2016 17:28:47

Nastavak podrške Vlada Norveške i Nizozemske pravosuđu BiH

Planiranje daljnjih aktivnosti Projekta unapređenja efikasnosti II

Predstavnici Sudske administracije Norveške, Sudskog vijeća Holandije i Okružnog suda u Amsterdamu borave od 14. novembra do 18. novembra u Bosni i Hercegovini te su se danas sastali s predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH).

Tokom jednodnevne posjete VSTV-u BiH, goste su primili predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija, sudija Vrhovnog suda FBiH i član VSTV-a BiH Goran Nezirović i direktor Sekretarijata VSTV-a BiH Admir Suljagić sa saradnicima a upriličeni su susreti sa predsjednikom Kantonalnog suda u Sarajevu Jasminom Jahjaefendićem i predsjednicom Općinskog suda u Sarajevu Janjom Jovanović i saradnicima.

Ovom posjetom nastavljena je saradnja koju su zainteresirane strane potvrdile 3. jula 2015. godine u Sarajevu potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i Sporazuma o saradnji na područjima od zajedničkog interesa koje doprinose unapređenju efikasnosti pravosuđa u BiH, a kroz nastavak aktivnosti Projekta unapređenje efikasnosti pravosuđa II.

U razgovorima je bilo riječi o daljnjoj implementaciji i planiranju aktivnosti svih komponenti projekta i to:

Unapređenja upravljanja u sudovima kroz upravljanje timovima, skraćenje trajanja postupaka, inovacije, efikasnost i upravljanje predmetima;
Unapređenja strateškog i operativnog upravljanja u pravosuđu na način da se osnaže sudovi i njihove sudije kako bi obavljali svoje dužnosti na najbolji mogući način;
Razvoja komunikacijske strategije i daljeg unapređenja odnosa s javnošću i saradnje s medijima.

U sastavu delegacije Nizozemske bili su Frits Bakker, predsjednik Sudskog vijeća Nizozemske, Frans van Dijk, direktor Sudskog vijeća Nizozemske i Esther de Rooij, potpredsjednica Okružnog suda u Amsterdamu sa saradnicima dok su delegaciju Norveške predstavljali Sven Marius Urke, generalni direktor Sudske administracije Norveške, Gunvor Løge, viša savjetnica Sudske administracije Norveške i Wiggo Storhaug Larssen, sudija Apelacionog suda u Gulatingu.



http://www.bih-pravo.org/nastavak-podrs ... t1231.html


--------
http://epravo.ba/ - http://www.bih-pravo.org
law
 
Postovi: 222
Pridružio se: Pon Jun 02, 2008 12:23:47

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod law u Sri Nov 16, 2016 15:05:02

BiH među najlošije ocjenjenim po barometru korupcije u Europi

BiH među najlošije ocjenjenim po barometru korupcije u Europi Transparency International u BiH predstavio je rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je proveo Transparency International a ispituje percepciju građana o stanju korupcije širom svijeta. Od ukupno 42 države/teritorije Evrope i Centralne Azije koje su obuhvaćene regionalnim izvještajem, BiH se nalazi među zemljama […]

BiH među najlošije ocjenjenim po barometru korupcije u Europi

Transparency International u BiH predstavio je rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je proveo Transparency International a ispituje percepciju građana o stanju korupcije širom svijeta.

Od ukupno 42 države/teritorije Evrope i Centralne Azije koje su obuhvaćene regionalnim izvještajem, BiH se nalazi među zemljama koje imaju najozbiljnije probleme s korupcijom. BiH je uz Armeniju, Kazahstan, Litvaniju, Moldaviju, Rusiju i Ukrajinu dobila negativne ocjene po svim kategorijama. U ovim zemljama veliki broj građana doživljava poslanike u parlamentu kao korumpirane, prisutne su visoke stope podmićivanja i nepovoljno društveno okruženje za lični angažman u borbi protiv korupcije.

Čak 82% građana BiH negativno ocjenjuje rad vlasti u borbi protiv korupcije, što BiH svrstava među četiri najgore ocijenjene države u ovoj kategoriji, zajedno sa Ukrajinom, Moldavijom i Španijom.

Prema ovom istraživanju, 27% građana BiH je bilo u situaciji u posljednjih godinu dana dati mito nekom od javnih službenika, a najčešće je u pitanju mito saobraćajnoj policiji i medicinskom osoblju.

Kao najkorumpiranije javne službenike, građani BiH vide vladine dužnosnike (56%), koje odmah prate članovi parlamenata (54%) i predsjednici/premijeri (53%). Najmanje korumpiranim smatraju se religijske vođe. BiH je u vrhu zemalja Evrope i Centralne Azije po nivou percepcije umiješanosti njenih političkih predstavnika u korupciju.

“Vlasti ne čine dovoljno da suzbiju korupciju, jer pojedinci na vrhu od nje imaju koristi. Samim tim što su su na vrhu piramide moći, korumpirane elite i oligarhe je teško svrgnuti. Ali svjedoci smo da se to može učiniti kada ljudi zajednički istupe i traže više odgovornosti od svojih vođa i kada postoji nezavisno pravosuđe koje će ih natjerati da odgovaraju”, izjavio je povodom promocije ovog istraživanja Hoze Ugaz, predsjedavajući međunarodnog Odbora direktora Transparency International.

Međutim, visoke stope podmićivanja, društvena stigma protiv prijavljivanja, kao i nedostatak političkih i građanskih prava doprinose bezvoljnosti i nesklonosti građana da se lično uključe u aktivnosti borbe protiv korupcije. Tako velika većina smatra da građani ne mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, a više od polovine građana BiH (55%) smatra da nije društveno prihvatljivo prijaviti korupciju. Kao glavne razloge za neprijavljivanje korupcije, građani vide strah od posljedica (33%) i stav da njihova prijava neće dovesti do promjene (20%).
Zbog toga kao glavne preporuke, Transparency International ističe jačanje nezavisnosti pravosuđa i otklanjanje uticaja izvršne vlasti na pravosuđe, te usvajanje sveobuhvatnog i primjenjivog zakonskog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije.




http://epravo.ba/bih-medu-najlosije-ocj ... -u-europi/

----------
law
 
Postovi: 222
Pridružio se: Pon Jun 02, 2008 12:23:47

PrethodniSljedeća

Povratak na Razno

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost

cron