SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pon Avg 08, 2016 20:59:24

nevenkagaragic je napisao:
nevenkagaragic je napisao:
nevenkagaragic je napisao:"Biznis" za vesanje!!!

U TUZLI SAM RODILA DVA ZDRAVA SINA: Odnijeli su ih u inkubator i od tada im se gubi svaki trag… - Otac Goran Plauc i majka Dragica Plauc uputili su apel putem medija kojim se nadaju da će im pomoći da pronađu svoja dva sina blizanca, danas bi trebali biti 20-godišnjaci.... Tražimo svoja dva sina blizanca rođena 05.08.1993. godine u Tuzli. Nakon rođenja živa i zdrava dva sina, za što imam papire, doktori su rekli pošto su blizanci neka ostanu 2 do 3 sata u inkubatoru i od tada im se gubi svaki trag. Sve ove godine sam tragala za svojom djecom i prije otprilike dva mjeseca doznala sam da su živi i prodani nekome u Americi. Stoga vas molim putem medija da mi pomognete da nađem svoju djecu – navedeno je u poruci koji su potpisali tužni roditelji i sestre iz Njemačke, gdje se sada nalaze... Navodno je više stotina ovakvih sumnjivih slučajeva.

Porucujem porodici Plauc da tuzi UKC sto pre (ako su tvrdnje tacne) jer kako je "azurno" i "profesionalno" tuzlansko pravosudje proci ce jos najmanje 20 godina!

Porodica Plauc tvrdi da su njihovi blizanci živi

Edin Skokić - 03.05.2013 17:32

Slika

TUZLA - Dragica i Goran Plauc, koji žive u Njemačkoj, uputili su apel medijima u našoj zemlji kako bi našli, kako kažu, svoje nestale blizance, koji su rođeni 5. avgusta 1993. godine na Ginekološko-akušerskoj klinici tuzlanskog UKC-a.

U apelu su Dragica i Goran naveli kako traže sinove kojima se izgubio svaki trag nakon što su smješteni u inkubatore tuzlanske klinike. Međutim, iz tuzlanskog UKC-a odgovaraju da postoji dokumentacija i da su novorođenčad umrla.

"Prije dva mjeseca sam saznala kako su živi i da su nakon rođenja prodati u Ameriku. Molim vas da mi pomognete u pronalasku moje djece", navela je Dragica Plauc, u apelu koji je upućen medijima u BiH.

Odmah nakon tog apela u UKC Tuzla su krenuli s analizom dokumentacije. U UKC Tuzla postoji dokumentacija u kojoj su navedeni datum i vrijeme pregleda, te vrijeme poroda. Međutim, u dokumentaciji je navedeno ime Dragice Planc, a ne Plauc. Kao jedan od mogućih razloga za neslaganje podataka u UKC navode kako su ratne 1993. prijemi na UKC Tuzla pisani ručno, na različitim vrstama papira, jer je u to vrijeme vladala nestašica.

"U dokumentaciji koju posjedujemo navedeno je kako je Dragica Planc primljena 5. avgusta 1993. godine u 2.30 na Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Nakon prijema pacijentica je pregledana te je u istoriju bolesti upisan nalaz pregleda. U 3.20 istog dana Dragica Planc se porodila prirodnim putem i rodila dvoje muške djece", navela nam je u pismenom odgovoru Amra Odobašić, portparol UKC Tuzla.

Prvorođeno dijete težilo je dva kilograma i imalo je dužinu od 49 centimetara, a porod je zabilježen kao prijevremeni.

"Parametri prvorođenog djeteta su bili dobri, ali je zabilježena perinatalna asfiksija, kao i da se radi o nezrelom novorođenčetu koje je zbog toga smješteno u inkubator. U dokumentaciji piše da je dijete preminulo u 20.30. Istog dana, drugo dijete, također muškog spola, rođeno u 3.30, s porođajnom težinom 1.900 grama i dužinom 48 centimetara pri samom rođenju imalo je lošiji apgar i bilo je reanimirano. Prema dokumentaciji, dijete je bilo respiratorno nestabilno i iako je uključena potpuna terapija uobičajena kod ovakve vrste novorođenačkih problema, dijete je umrlo u 18.15. U potvrdi o smrti kao uzrok navedena je nezrelost pluća kod prijevremeno rođene novorođenčadi", stoji u odgovoru Odobašićeve.

U UKC-u Tuzla navode kako je pacijentica otpuštena u jutarnjim satima, a da u dokumentaciji postoji i potvrda o smrti novorođenčadi. Inače, porodica Plauc danas živi u Njemačkoj, a imaju odraslu kćerku.

Nezavisne novine

"Slavni" UKC Tuzla - lider u skandalima!
Samo istrajte Dragice i Gorane Plauc!
Previse je nelogicnosti i brljotina u ovom prestrasnom slucaju.
I naravno, budite spremni na sve moguce opstrukcije tuzlanskog pravosudja, oni su s UKC-om u velikoj "ljubavi"...


Slika
"Dnevni avaz", 26.08.2013.
VECI FORMAT:
http://www.zaslike.com/files/1exlihratlhd9l57q9nf.jpg

Tuzla: Dobili rodne listove blizanaca s imenima koja im nisu oni dali - Dragica i Goran Plauc 20 godina nakon rođenja sinova

STA SE SVE moze doziveti (i preziveti) u ovoj Bosni i Hercegovini!
Ali i na celom Balkanu, tu nema dileme...
I tako dalje...
Sta reci osim FUJ!!


“PROFESIONALNO” POSTUPANJE SLUŽBENIH LICA MUP-A TUZLANSKOG KANTONA

by Zdenko Bajo - avg 7, 2016

Slika

Dana 05.08.1993. na odjelu ginekologije i akušerstva, bolnice Dr. Mustafa Mujbegović, današnjeg “slavnog” UKC Tuzla, rodila sam sinove blizance, koji su nakon toga “nestali”.
23 godine tragam za istinom i da bih na njihov rođendan 05.08.2016. doživjela još jedan šok.
Po povratku iz Kantonalnog tužiteljstva Tuzla uputila sam se ka MUP-u TK u namjeri da razgovaram sa šefom administracije g. Azurom Sijerčićem.
Do tog razgovora nije došlo iz razloga što me je na ulazu zaustavilo službeno lice koje mi nije dozvolilo ulaz u zgradu.
Njegovo obrazloženje uskraćivanja ulaska u zgradu MUP-a TK, bilo je da sam nemoralna žena i nemoralno obučena.
Da li je službeno lice MUP-a TK bilo u pravu ostavljam vama čitaocima da sami procjenite na osnovu moje slike i odjeće koja je na meni bila tom prilikom.

Slika

U prvom momentu takvo obraćanje službenog lica MuP-a TK, djelovalo mi je kao neukusna šala te sam ga zamolila da se prama meni odnosi sa poštovanjem i ponovila da trebam kod g. Sijerčić Azura povodom razgovora o mojim nestalim sinovima.
Službeno lice nije reagovalo na moje molbe te mi je povišenim glasom rekao “Idite presvucite se – takvi u ovu zgradu ne možete ući”.
Na to sam ga upitala za njegovo ime a on je sa izrazito povišenim i čak prijetećim tonom rekao citiram “Ne igraj se sa mnom, izlazi napolje da te ja ne izbacujem”.
To me je vratilo na 05.08.1993. kada su me i iz bolnice izbacili na sličan način bez mojih sinova.
Bez obzira na sve prijetnje, teror i diskriminaciju, ne mogu me zaustaviti, moja pravna bitka se nastavlja sve dok ne nađem moja dva oteta sina.
Poštovani građani u narednom periodu pisaću o mojoj borbi dugoj već 23 godine u pokušaju da pronađem svoje otete sinove.

Autor teksta: Dragica Plauc

balkanbreakingnews.com
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 15, 2018 23:09:42, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pon Avg 08, 2016 21:28:30

"Vode istragu"... dobro su se setili... a ni od te "istrage" nista na kraju nece biti (po obicaju).

PREDIZBORNA KVOTA
TUŽILAŠTVO BIH ISTRAŽUJE RAD KLADIONICA: Lažni sukob SDA i HDZ BiH oko Zakona o igrama na sreću


Izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću FBiH navode se kao glavni razlog krize u relacijama SDA i HDZ BiH. Posljednjih 15 godina SDA nije brinulo što je hiljade radnika opljačkanih firmi natjerala da sreću traže u klađenju. Dok se nemilice trošio budžetski novac i zaduživalo, nije im smetalo bogaćenje HDZ-ovog kladioničarskog lobija. Sada bi preko noći da sve to tobože isprave.

Objavljeno: 07.08.2016. u 22:53h
Slika
FOTO: zurnal.info

Piše: Amarildo Gutić

Tužilaštvo i SIPA vode istragu o radu kladionica u BiH i mogućim nezakonitostima u njihovom radu, saznaje Žurnal od izvora bliskog istražnom timu. Znajući ažurnost državnog tužilaštva kada su u pitanju predmeti sa političkim mentorima u pozadini, od rezultata istrage ne treba previše očekivati. Ako i postoji iskrena želja, biće teško dokazati način i obim utaje poreza jer i sada, kada je navodno poboljšan, sistem nadzora kladioničarskog profita sadrži brojne nedostake.

Žurnal od izvora iz Porezne uprave FBiH saznaje za jedan problem o kojem se ne govori : porezna uprava nije kadrovski i tehnološki opremljena za sistem potpunog elektronskog nadzora klađenja!

“Naš informatički centar nema tehničke mogučnosti da prati internet klađenja, a uvođenje te vrste klađenja je upravo ono na čemu sada kladionice najviše insistiraju,” kaže za Žurnal izvor iz Porezne uprave.

Kladionice su za internet klađenje već dobile dozvolu federalnog ministarstva finansija.

“Kladionice prate tehnologiju. Naravno da smo spremni. To je jasno i Ministarstvu, ali i Poreznoj. Problem je, po meni, u tome što druga strana nije spremna za to. Neshvatljivo je da se bh. građani klade online na stranicama inozemnih kladionica, a koje ne plaćaju nikakve poreze u našoj državi. To je iznošenje novca iz države, a država to, čini se, odobrava,” kaže za Žurnal Aida Delić, direktorica Sportske kladionice “Zmajevi”, sa napomenom da istupa ispred svih 13 registrovanih privatnih kladionica.

Dva izvora Žurnala iz Porezne uprave FBiH su potvrdila da ova institucija nije spremna za nadzor internet klađenja, previdjevši činjenicu da će za ovaj vid nadzora trebati i inspektore sa poznavanjem informacionih tehnologija. S druge strane, kladionice požuruju proces i već su samostalno obavljale testne uplate za internet klađenja.

“ Nevjerovatno je da ista firma vodi poslove inicijalnog uvezivanja servera i za Poreznu upravu i za kladionice. Kladionice vrše testiranja i rezultate sa tog servera koriste kao argument, “ navodi naš izvor.

Koliko su sportske kladionice sigurne da im poreznici neće “doskočiti” govori i podatak našeg izvora da su prije nekoliko godina nudile Poreznoj upravi da im kupe server za praćenje uplata !? Inače elektronski nadzor uplata u kladionicama počeo je tek 2015 godine, i to klasičnog klađenja od febuara, a za RNG (random number generator) klađenja u koja spadaju primjera radi elektronske utrke pasa i slično, od decembra.

Šta će kontrolisati inspektori ?

Koliko je tačno novca kladionicama uplaćeno, a koliko je dobiti prijavljeno prethodnih godina može se samo nagađati. Desetine miliona neplaćenog poreskog duga iz prethodnih godina teško će biti naplaćeno. Kladionice ne posjeduju imovinu jer prostore iznajmljuju, a dug je moguće naplatiti samo od pravnog lica, ne i od vlasnika. Naši izvori iz Porezne uprave FBiH kažu da se sumnja da je u tom periodu plačeno samo 1 % obaveza !?

“Nekoliko je tu bitnih detalja”, objašnjava naš izvor upućen u sistem nadzora poslovanja kladionica. “Serveri kladionica su bili izmješteni jer nije bilo propisano da moraju biti u sjedištu firme, neki serveri su bili izvan BiH, čak primjera radi u Norveškoj. Postojali su dupli serveri, jedan sa pravim uplatama, drugi za ono što se prikazivalo poreznoj upravi. Dobar način da se kontroliše sistem uplata bio bi da jedan inspektor bude kraj servera, a drugi da izvrši uplate u kladionici te tako provjere da li su sve uplate prikazane. No, inspektorima nije dozvoljeno klađenje, a kako im troškovi uplata nisu priznati, bili su onemogućeni u takvoj kontroli. “

“Ovo je još jedno od pitanja koja se povlače u posljednje vrijeme. Serveri su smješteni unutar sjedišta poduzeća i dostupni su na zahtjev Porezne uprave, odnosno i izravno povezani sa serverima Porezne uprave FBiH,” tvrdi Aida Delić iz SK Zmajevi.

Trenutnim zakonskim odredbama kladionice su plaćale 5% naknade za klasično klađenje te 300 KM mjesečno paušala po uplatnom mjesto za RNG klađenje.

“Ukupna uplata u kladionicama za prva četiri mjeseca ove godine bila je 400 miliona KM”, saznaje Žurnal od izvora Porezne uprave FBiH. “Od te sume 118 miliona se odnosi na uplate RNG klađenja. Za dobitke je isplaćeno 350 miliona, a na sve je plaćeno samo 2,75 miliona KM paušalnih obaveza. Kako u slučaju dobitka do 100 KM nije plaćan porez, kladionice su veće dobitke “razbijale” na manje iznose i time je direktno oštećen budžet.”

Izmjenama Zakona o igrama na sreću, SDA traži da kladionice porez uplaćuju prema mjestu uplate, vodeći se prostom računicom da je najviše igrača i uplata na teritoriji gdje vlada ova stranka. S druge strane, HDZ BiH želi naplatu poreza prema sjedištu kladionice, a to su uglavnom područja gdje su oni na vlasti. Izmjenama zakona naplaćivao bi se porez od 10 % već kod same uplate te još toliko od dobitka bez obzira na njegovu visinu. Kladionice kažu da bi zbog toga 5 hiljada radnika moglo ostati bez posla.

“Kladionice su u proteklih godinu dana u proračun FBiH uplatile preko 75 milijuna konvertibilnih maraka. Što je s tim novcem? Znamo li gdje je otišao i na koga je raspodijeljen? Ovaj novac se odnosi samo na nas, privatna poduzeća. Igrači će napustiti naše kladionice zbog nametanja poreza uplata-isplata, a to znači manje uplata, odnosno manje prihoda. Manji prihod znači neisplativost otvaranja novih uplatnih mjesta i zatvaranje postojećih koja ne mogu opravdati svoje troškove, dakle otpuštanje radnika, “ stav je vlasnika kladionica.

Prava je istina da HDZ previše ne uzbuđuje što će porez na dobitke unekoliko biti povećan jer će ga ionako platiti oni koji novac troše u kladionicama niti SDA interesuje realno mala budžetska dobit u odnosu na količinu novca koja kola kladionicama.

Za to vrijeme ovi koalicijski partneri nastavljaju dokazivati da su majstori političke opsjene u predizborno vrijeme. SDA je otpor izmjenama federalnog Zakona o igrama na sreću protumačila namjerom HDZ-a da politički zaštiti svoje finansijske mentore iz kladioničarskog lobija, dok HDZ i vlasnici kladionica spočitavaju da SDA tako štiti interese Lutrije BiH i njihovog poslovnog partnera u igri na poker aparatima, austrijsku firmu Novomatik. Pri tome svjesno prešućuju nekoliko činjenica.

HDZ-ov kadar vodi ministarstvo finansija, u čijoj je nadležnosti i rad Poreske uprave, kojom upravlja SDA. Ova stranka imenuje i direktora Lutrije BiH, a na čelu UO Lutrije je Miroslav Čorić, odani kadar HDZ-a i kum Dragana Čovića. Godinama su i jedni i drugi šutili na (ne)rad i ministarstva finansija i Porezne uprave kada je u pitanju kontrole rada sportskih kladionica, utaje dobitka i neplaćanja poreza, kao i na poslovne poteze Lutrije BiH. U predizborno vrijeme, svima im je eto baš to najvažnije.

Da će ova tema bit sporna samo do izbora kazuje naredni primjer. Tri mjeseca je proteklo od zvanične objave odluke Općinskog vijeća Ilidža da se u ulicama Rustempašina, Mala aleja, Mustafe Pintola, Željeznička, Emira Bogunića Čarlija i na Terminalu zabranjuje rad sportskih kladionica. Inicijativa vijećnika SDA usvojena je krajem aprila, u jeku žestoke rasprave u federalnom parlamentu o Izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Reporteri Žurnala prošetali su nedavno ovim ulicama i uvjerili se da kladionice i dalje neometano rade…

(zurnal.info)
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 15, 2018 23:10:18, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Pon Avg 08, 2016 21:44:43

Nije u sukobu 8on misli), a Salihovic ga tuzi... uvredio se mLooogo...

Mektić: Nisam u sukobu sa glavnim tužiocem BiH, Salihović neka radi svoj posao

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je za Klix.ba kako ostaje pri ranijim tvrdnjama i optužbama iznesenim na račun državnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića.

Piše: Er. M./Klix.ba prije 50 min
Slika
Foto: Arhiv/Klix.ba

Mektić je rekao da je medijski pogrešno prezentovano da je u sukobu s glavnim tužiocem Tužilaštva BiH.

"Ja ni sa kim nisam u sukobu. Nije moj posao da ulazim u sukobe sa tužiocem. Ja kada govorim onda pričam o onome što je interes BiH, a to je borba protiv korupcije. Ja ću o tome nastaviti govoriti", kazao je Mektić.

Ističe da lično nema problem da se i o njemu govori na osnovu dužnosti koju obnaša u skladu sa zakonskim ovlastima.

"Neka govore da li ja dobro radim ili ne radim svoj posao. Šta bih ja trebao ako me neko prozove da ne radim dobro svoj posao? Da ulazim u sukob? Kakav sukob? Nije mi jasno zašto se uopće to predstavlja kao sukob", rekao je Mektić.

Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Goran Salihović najavio je da će pokrenuti postupak po tužbi za klevetu protiv ministra sigurnosti BiH, a od ranije je poznato da je Salihović najavio i istragu o Mektićevoj fakultetskoj diplomi.

Mektić odgovara da "on to najavljuje već 10 ili 15 puta" te da mu nije jasno što uopće najavljuje takve stvari.

"Nije na njemu da najavljuje već da radi svoj posao. Kad ga pitate za neku istragu u Tužilaštvu BiH on vam odgovori da se ne petljate u rad Tužilaštva BiH i da je istraga u toku. Pa zašto on najavljuje istragu? On uopće nije obavezan da najavljuje istrage koje bi trebale biti neka vrsta tajnog posla. Molim vas, ljudi kreću u sakrivanje i uništavanje dokaza, počinju vršiti pritisak na svjedoke kada već imaju najavljenu istragu. Još jednom ponavljam, on ne treba ništa najavljivati, već raditi svoj posao", kazao je Mektić.

Ministar sigurnosti BiH kazao je kako podržava sve Salihovićeve aktivnosti bez obzira na to o kojoj istrazi se radi, ali da ostaje pri ranijim tvrdnjama koje je iznio na račun državnog tužioca u vezi sa curenjem informacija iz predmeta.

"Hajde da se vratimo unazad tri godine ili pet godina pa da vidimo koji smo mi to korupcioni predmet riješili? Ovdje se ništa ne rješava. Pa mi kao da smo Finska kada je riječ o korupciji. Korupcija cvjeta u svim sferama, a kod nas u institucijama koje se bave istraživanjem nema ništa. Naravno da ću biti protiv toga", rekao je Mektić.

Podsjetio je da je njegova dužnost kao ministra sigurnosti BiH da pomogne sigurnosnim agencijama u zemlji pa i Tužilaštvu BiH.

"Neka kažu šta je problem. Ako je u meni problem neka me slobodno prozovu i kažu šta treba da uradim. Neka to kažu kako god hoće, ali samo da već jednom krenemo nešto raditi", kazao je Mektić.

Kako kaže, ministri, ali i nosioci pravosudnih institucija postavljeni su na funkcije kako bi radili u interesu građana BiH, a ne političkih stranaka.

"Nema potrebe da državni tužilac ili šef bilo koje policijske agencije sjedi s nekim od političara i nešto dogovara, pregovara i izvještava ga", rekao je Mektić.

S obzirom na to da je kazao kako ima saznanja da je Salihović umiješan u curenje informacija iz predmeta o kupovini vile Milorada Dodika u Beogradu te predmeta poput Bobar i Pavlović banke, Mektića smo pitali da li ima namjeru organima države predati dokaze.

"Salihović najavljuje istrage, a ja neću ništa da najavljujem. Ja ću od institucija ove države tražiti samo da se uradi ono što je u skladu sa zakonima", zaključio je Mektić.

klix.ba
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Uto Maj 15, 2018 23:10:52, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sri Avg 10, 2016 00:09:44

nevenkagaragic je napisao:"Krasno", zar ne? Krivi, a kao i da nisu!
To je pravosudje BiH...
Tako se sudi doktorima u BiH - trenutno se radi o Mostaru:
"KRIVI SU Ginekolozi Knežević, Bušić i Bošković krivi za smrt bebe"
Ako su krivi, kakva je to kazna?
Zanimljive su olaksavajuce okolnosti:
- NISU kaznjavani (kao ni sada),
- Porodicni su ljudi (?) i
- RODITELJI su (zaboga!)...
Znaci - roditelji njihovih ZRTAVA NISU isti, pravi roditelji kao oni?
Doktori su malo veci i vazniji roditelji?
Neka gradjani znaju... o pravosudju i "zasticenoj vrsti" u BiH!...i po tome se ravnaju!!!


KRIVI SU
Ginekolozi Knežević, Bušić i Bošković krivi za smrt bebe


Objavljeno Četvrtak, 13 Veljača 2014 10:21

Slika

Na Općinskom sudu u Mostaru jutros je izrečeno osam mjeseci zatvora za ginekologa Darku Kneževića, šest za ginekologa Ivana Bušića i četiri za ginekologinju Anu Bošković zbog nesavjesnog liječenja trudnice Ane Šego iz Međugorja.

Svi osuđeni liječnici zaposlenici su Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a proglašeni su krivima za nesavjesno liječenje, odnosno neprikladno postupanje s pacijenticom, što je rezultiralo smrću bebe.

Prvooptuženi dr. Knežević nije nazočio izricanju presude, a dr. Bušić je izjavio: "Da se mene pitalo, porod bi bio obavljen, žena bi rodila u roku sat vremena i sve bi bilo u redu. Međutim, ja nisam imao podršku od kolega kao ni od same pacijentice koja je govorila da se osjeća dobro i odbijala me poslušati iako sam joj kazao da CT zapis nije u redu i da se mora poroditi".

Slučajno ili ne presuda je izrečena točno na datum kada je Šego izgubila svoje prvo dijete.

Radi se o uvjetnoj zatvorskoj kazni koja neće biti izvršena ukoliko dr. Knežević ne počini isto kazneno djelo u roku tri godine, dr. Bušić u roku dvije godine, a dr. Bošković u roku godinu i pol.

U obrazloženju presude sudac Dominik Krasić je rekao da je liječnicima, kao olakotna okolnost, uzeta činjenica da nisu kažnjavani da su obiteljski ljudi te da su roditelji - doktor Bušić četvoro djece, doktor Knežević dvoje(od čega jedno malodobno), a doktorica Bošković jednog malodobnog djeteta.

Kao otežavajuća okolnost uzeta je činjenica da su počinili djelo koje im se stavlja na teret. Izricanjem presude nazočili su dr. Ivan Bušić i dr. Ana Bošković dok Kneževića nije bilo.

Slika

Vidno potresen osuđujućom presudom, dr. Bušić je rekao da se ne osjeća krivim.
"Da se mene pitalo, porod bi bio obavljen, žena bi rodila u roku sat vremena i sve bi bilo u redu. Međutim, ja nisam imao podršku od kolega, kao ni od same pacijentice koja je govorila da se osjeća dobro i odbijala me poslušati iako sam joj kazao da CT zapis nije u redu i da se mora poroditi. Nije mogla vjerovati da njezina beba nije dobro", rekao je dr. Bušić dodavši da je se tada osjećao poraženim.

"Dalje sam bio u rađaoni, imao sam posla, porodio još dvije žene, bio zauzet na svom odjelu. Šego je bila na Patologiji trudnoće, gdje je bila dežurna doktorica Bošković. Knežević je naložio da dr. Ana Bošković završi porod ako se žena aktivira, a mene je isključio", kazao je Bušić ponovivši da se ne osjeća krivim.

Upitan hoće li se žaliti na presudu, Bušić je rekao da će o tome odlučiti u dogovoru sa svojim odvjetnicima.

Slika

Najveću uvjetnu zatvorsku kaznu dobio je dr. Knežević koji nije bio prisutan u bolnici, a koji je telefonom, a što je na sudu i posvjedočeno i dokazano, dao instrukcije da se žena ne porađa, odnosno, kazao da "ako Bušić dirne tu ženu, svi će na disciplinsku".
Knežević je na Odjelu i nadređeni, što samo govori o snazi te njegove instrukcije.

Inače, u Tužiteljstvu HNŽ-a su kazali da su zadovoljni što su ginekolozi proglašeni krivima, te naveli da će o eventualnoj žalbi odlučiti kada presudu dobiju pismeno.

Dodajmo još i to da će ginekolozi zajedno platiti i troškove suđenja u iznosu od 1300 maraka.

Inače, ni odvjetnici s više desetljeća odvjetničke prakse ne pamte ovakvu presudu u Mostaru. Presuda je zapravo pokazala da nitko nije nedodirljiv te da i liječnici moraju snositi odgovornost za svaki svoj postupak.

Današnja presuda do sada je najjači udar na ugled Sveučilišne kliničke bolnice do sada, gdje zbog ovog slučaja ni do sada uopće nije pokrenut disciplinski postupak.

Pitanje koje se nameće je hoće li nakon ovakve presude "pasti" i ostavke odgovornih?


Slika

Svi liječnici i dalje obavljaju svoj posao, a Knežević im je nadređeni, po nadležnosti odmah ispod doktorice Vajdane Tomić, koja je voditeljica Odjela.

Podsjetimo, u dokaznom postupku županijskog Tužiteljstva svjedočili su sudski vještak dr. Zdenko Cihlarž i specijalista ginekologije i akušerstva Zlatan Fatušić, obadvojica iz Tuzle.

Uz njih svjedočili su i primalja s Porodiljinog odjela SKB-a Mostar i krim inspektor, kao i voditeljica Odjela Vajdana Tomić i ginekolog Marinko Mišić.

Međutim, najupečatljivija su bila mišljenja vještaka koji su izrazili stajalište da je beba imala sve predizpozicije da živi. Naveli su da je bila teška 4,5 kilograma, duga 58 centimetara i bila apsolutno sposobna za život.

Kako obdukcija nije rađena, ne zna se je li čedo imalo ikakve anomalije, no Cihrlaž je istaknuo da je po iskustvenom razmišljanju duboko uvjeren da anomalija nije ni bilo, jer bebe te težine i dužine, odnosno parametara ne umiru na porodu već eventualno nakon toga.

Dalje su naveli da je u trenutku poroda koji je odlagan čedo bilo mrtvo, što samo po sebi govori da porod nije obavljen na vrijeme. Naime, trudnica A.Š je iz rodilišta prebačena u običnu sobu.

"U konkretnom slučaju nije bilo opravdano da se Šego prebaci na Odjel patologije trudnoće gdje neće biti intenzivno praćena, nego je njezino stanje trebalo intenzivno pratiti u rađaonici putem kontinuiranog CTG snimka ili redovnu askultaciju srčane reakcije ploda", nalaz je vještaka.

Naveli su da se od 22 sata 12. veljače do 5 sati 13. veljače razvila intrauterinarna patnja ploda što je rezultiralo smrću čeda prije njegovog rođenja.

Dr. Bušić je kazao da je njegovo naređenje da se žena hitno prebaci u rađaonu i rodi, dr. Knežević nije imao komentara, dok je dr. Bošković kazala da je CTG oštećene pokazivao trudove, no da ona nije imala bolova.

"Ja i sestra Angela smo joj rekle da nas zove ako nešto osjeti. Ona je spavala, neke stvari su sudbonosnog tijeka", kazala je dr. Bošković koja je kobne noći bila dežurna na odjelu patologije, dok je Bušić bio dežurni u rađaonici.

Treba dodati da je svu potrebnu dokumentaciju za sudski proces dostavila glavna sestra Porodilišta Kliničke bolnice u Mostaru Olivera Perić, čime je zapravo spriječila pretres svog odjela naložen od strane Tužiteljstva.

Podsjetimo, gore spomenuti liječnici na sada već davnom ročištu o izjašnjenju krivnje izjasnili su se da nisu krivi. Doktora Kneževića, koji je dopredsjednik Liječničke komore Hercegovačko-neretvanske županije, liječnik Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, a ima i privatnu praksu u Mostaru zastupa odvjetnik Nenad Rebac.

Doktora Bušića koji je liječnik Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, a ima i privatnu praksu u Posušju zastupa Ivan Brekalo, dok ginekologinju Bošković zastupa odvjetnik Bojan Krešić.

Optužnicu protiv spomenutih liječnika u srpnju 2011. podiglo je Županijsko tužiteljstvo HNŽ-a zbog krivičnog djela „nesavjesno liječenje“ , a u istom mjesecu ju je i potvrdio Općinski sud u Mostaru.

OPTUŽNICA:

U optužnici koju je magazinu Republika ustupio Općinski sud u Mostaru, a koju je u procesu zastupala tužiteljica Danijela Dalipagić-Rizvanović, navodi se da su spomenuti liječnici u „vremenskom razdoblju od 12. do. 13. veljače 2011. u Mostaru postupili suprotno zdravstvenim propisima, odnosno svojim postupcima ugrozili život i zdravlje ljudi, u ovom slučaju trudnice i njezina nerođenog djeteta.

U optužnici se navodi da je Šego zaprimljena na Odjel za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar 12. veljače 2011. oko 14:30 sati.

Primljena je zbog sumnjivog CTG zapisa sa živim plodom, bez kontrakcija, sa dilatacijom 2 cm, a što je ustanovljeno po prethodnom pregledu od strane dr. Ivana Bušića.

„U CTG zapisu koji slijedi istoga dana oko 19:30 registrirala se srčana reakcija ploda sa mogućim znacima intrauterine patnje ploda, te pravilnim kontrakcijama u razmacima od 5 do 6 minuta, što govori u prilog započinjanja porođaja.

U CTG snimak uvid vrše dr. Ana Bošković i dr. Ivan Bušić koji su tog dana bili na poslu, te konstatiraju suženu undulaciju i kontrakcije, pa s obzirom na zadržano stanje na CTG-u dr. Bušić Šego upućuje u rađaonicu oko 21:45 sati radi porođaja“, opisuje se dalje u optužnici.

Dodaje se da je trudnici oko 21:55 sati ponovno urađen CTG zapis koji ponovno govori u prilog patnje ploda sa kontrakcijama maternice na svake 2 minute. Potom slijedi poziv dr. Kneževića.

„Na telefon odjela zove dr. Darko Knežević, koji je inače vodio trudnoću Ane Šego, te je od strane njezina supruga informiran da je radi poroda prebačena u rađaonicu.

Isti sestri s kojom je razgovarao, a nakon što ga je i ona informirala da je Šego prebačena u rađaonicu radi poroda s obzirom na zabilježeno stanje na CTG-u, koristeći se okolnošću da je Šego vodio trudnoću, pa joj je nesvjestan mogućnosti zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i osobnim svojstvima liječnika specijaliste bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti, rekao telefonski u vidu davanja dijagnoze i medicinskih uputa, da je „taj CTG takav mjesec dana i da Šego vrate iz rađaonice, te ako dr. Bušić dirne tu ženu svi će na disciplinsku, a da ako se žena aktivira, neka porod dovrši dr. Ana Bošković“.

Dalje se u optužnici navodi da Bušić i Bošković ponovno zajedno vrše uvid u CTG zapis, a s obzirom na ovaj poziv dr. Kneževića i njegove izričite upute, svjesni da zbog njihovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica, ali olako držeći da neće nastupiti, ili da će je moći spriječiti, odlučuju trudnicu vratiti u sobu oko 22:30 sati na Odjel patologije trudnoće, i ako je po principima medicinske struke i nauke bilo opravdano pacijenticu intenzivno pratiti u rađaonici uz kontinuirani CTG zapis ili redovnu askultaciju srčane reakcije ploda, te pristupiti aktu porođaja.

Oni pak odlučuju da se CTG ponovno obavi tek u 6 sati kako određuje dr. Bušić, odnosno u 5 sati kako određuje dr. Bošković, i to dana 13. veljače, da bi uslijed vraćanja pacijentice na Odjel patologije dok je čedo bilo još živo, došlo do pogoršanja stanja čeda, što je utvrđeno na ponovno urađenom CTG snimku dana 13. veljače oko 5 sati, kada je utvrđena smrt čeda. (K.S.P/republikainfo.com)

republikainfo.com

A sta misle gradjani o ovoj sudskoj smejuriji? Komentari ovde:

Mostarski ginekolozi proglašeni krivim za smrt bebe - Općinski sud u Mostaru danas je nepravomoćnom presudom proglasio krivima mostarske ginekologe Darku Kneževića, Ivana Bušića i Anu Bošković za nesavjesno liječenje i pogrešno postupanje prema trudnici A. Š. iz Međugorja zbog čega su ugrozili njezin život, a nerođena beba je umrla...

Dakle, za SMRT, neodgovorni lekari dobiju USLOVNU kaznu!!!
Doduse, u Tuzli NIKAKVU, tuzlanski tuzioci Ivo Iveljic i Slaven Koval, podrzani od VSTV-a (Branka Perica i Milorada Novkovica) nisu smatrali ni da istragu treba sprovesti. Naravno, po "sjajnom" Cihlarzovom "iskustvenom razmišljanju" i "dubokoumnom" uverenju da MORA zastititi lekare UKC-a, a ne pacijenta. To im je "zajednicki poduhvat!


Uslovne zatvorske kazne za troje ginekologa u Mostaru - Općinski sud u Mostaru nepravosnažno je osudio troje ginekologa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar na uslovne kazne zbog nesavjesnog liječenja trudnice, što je dovelo do smrti nerođene bebe.

Ko bi rekao da je i VSTV-e NESTO pocelo raditi, jesu li ih protesti pogurali?
"Vijeće je usvojilo zaključak da je potrebno što hitnije razmotriti izvještaje o radu svih pravosudnih institucija za 2013. godinu, uz analizu za svaki sud i tužilaštvo pojedinačno."


(Sarajevo, 13. februar 2014.) – Tokom sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (Vijeće) koja se održava u periodu od 12. do 13. februara 2014. godine, članovi Vijeća su prvog dana sjednice povodom aktualne situacije usvojili sljedeće zaključke:... Vijeće je usvojilo zaključak kojim je zadužilo predsjednika Vijeća Milorada Novkovića da posjeti pravosudne institucije Tuzlanskog kantona.

DODATAK 14.02.2014, neka na jednom mestu... a i tuzilastvo je ZADOVOLJNO!

Slika
Veci format:
http://www.zaslike.com/files/jid71hbh4q9y9gnjtqrc.jpg
"Dnevni avaz", 14.02.2014.

Hmmm... godine i godine prodju dok se stigne do PRAVDE !
Jos bi se moglo reci da je (za razliku od mnogih) ovaj slucaj prilicno brzo zavrsen - tu mislim na poznatu "brzinu" i "azurnost" BH pravosudja.
- 13. 02.2011. - "postupili suprotno zdravstvenim propisima"
- juli 2011. podignuta optuznica
- 13. 02.2014. - presuda - proglaseni krivima
- decembar 2014. - ukinuta presuda
- avgust 2016. - novo sudjenje i "očekuje se brz završetak postupka".


Ponovno se sudi mostarskim ginekolozima

08.08.2016.
Slika

Na Općinskom sudu u Mostaru u tijeku je ponovljeno suđenje ginekolozima Darki Kneževiću, Ivanu Bušiću i Ani Bošković zbog nesavjesnog liječenja trudnice Ane Šego iz Međugorja.

Ponovno suđenje

Navedeni liječnici zaposlenici su Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a u veljači 2014. proglašeni su krivima za nesavjesno liječenje, odnosno neprikladno postupanje s pacijenticom, što je rezultiralo smrću bebe. Županijski sud u Mostaru u prosincu iste godine ukinuo je presudu Općinskog suda u Mostaru te vratio slučaj na ponovno suđenje, uvaživši tako žalbe odvjetnika troje ginekologa. Suđenje je sada ponovno u tijeku.

Održano je jedno ročište, a očekuje se brz završetak postupka, saznaje Dnevni list od uključenih u cijeli slučaj.

Podsjetimo, Kneževiću je prvotno izrečeno osam, Bušiću šest, a Bošković četiri mjeseca uvjetnog zatvora za nesavjesno liječenje, odnosno neprikladno postupanje s pacijenticom, što je rezultiralo smrću bebe.

Prvooptuženi u predmetu – dr. Knežević tada nije nazočio izricanju presude, a dr. Bušić je izjavio da se ne osjeća krivim. “Da se mene pitalo, porod bi bio obavljen, žena bi rodila u roku sat vremena i sve bi bilo u redu. Međutim, ja nisam imao podršku od kolega kao ni od same pacijentice koja je govorila da se osjeća dobro i odbijala me poslušati iako sam joj kazao da CT zapis nije u redu i da se mora poroditi”.

Knežević nije bio prisutan u bolnici kada se porađala oštećena, a telefonom je, što je na Općinskom sudu u prvom postupku i posvjedočeno, a što ga tereti i optužnica dao instrukcije da se žena ne porađa, odnosno, kazao da “ako Bušić dirne tu ženu, svi će na disciplinsku”.

I dalje na radnom mjestu

Svi liječnici i dalje obavljaju svoj posao u SKB Mostar. U obrazloženju presude predmetni sudac tada je rekao da je liječnicima, kao olakotna okolnost, uzeta činjenica da nisu kažnjavani, da su obiteljski ljudi i roditelji – doktor Bušić četvoro djece, doktor Knežević dvoje, a doktorica Bošković jednog malodobnog djeteta.

Optužnicu protiv spomenutih liječnika u srpnju 2011. podiglo je Županijsko tužiteljstvo HNŽ-a zbog krivičnog djela „nesavjesno liječenje“ , a u istom mjesecu ju je i potvrdio Općinski sud u Mostaru. Ana Šego u SKB je primljena 12. veljače 2011. oko 14.30 sati, a bebu je izgubila 13. veljače u 5 sati, piše u optužnici.


Ginekolozi su proglašeni krivima na isti datum, 13. veljače, samo tri godine kasnije. Vještaci su tijekom prvog suđenja tvrdili da je beba imala sve predispozicije za život, odnosno da bi preživjela da je porođena na vrijeme.

dnevni-list.ba

Komentar na Doznajemo.com

Slika
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sri Maj 16, 2018 08:18:08, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sri Avg 10, 2016 00:33:13

nevenkagaragic je napisao:Godinama citamo tekstove o ISTIM temama, ma gotovo potpuno iste tekstove i...?
NIKOM NISTA! Sve tece i dalje...
Neverovatno na koje smo se dno spustili CUTKE...


Korupcija u zdravstvu
DOK SUSJEDSTVO TRESE KORUPCIJSKA AFERA: Farmaceuti nekažnjeno troše milione na podmićivanje ljekara u BiH!


Objavljeno: 19.01.2014. - 21:44

U Hrvatskoj je nedavno podignuta optužnica protiv 364 ljekara zbog primanja mita za propisivanje lijekova. U Bosni i Hercegovini niko nema uvida niti kontroliše troškove proizvođača lijekova prema ljekarima

Slika
Ilustracija Foto: Linda Bartlett

Piše: Semir Mujkić

Proizvođači lijekova u našoj zemlji nisu dužni nikome polagati račune o troškovima reklamiranja svojih proizvoda kod ljekara. To znači da nijedna institucija u Bosni i Hercegovini nema podatke koliko je farmaceutska kompanija potrošila na poklone za ljekare, njihova putovanja, kongrese ili održavanje stručnih skupova.

Iako apoteke i zavodi zdravstvenih osiguranja imaju podatke o lijekovima koje ljekari propisuju, ovi podaci nisu javni pa je odnos ljekara i farmaceuta u BiH potpuno zatvoren i siguran.

Žurnal je testirao transparentnost farmaceutskih kompanija u BiH. Na adrese šest najvećih proizvođača lijekova na našem tržištu poslali smo upite o godišnjim budžetima za reklamiranje lijekova kod takozvane stručne javnosti odnosno ljekara. U razumnom roku odgovore smo dobili od samo dvije kompanije. Nismo dobili niti jednu brojku.

Ništa skuplje od listića i blokića

Na naša vrlo jasna i usmjerena pitanja Krka i Bosnalijek, jedini koji su odgovorili, davali su neodređene odgovore a neka su pitanja potpuno zanemarili. Na naša pitanja odgovore uopšte nismo dobili od Plive, Farmavite, GlaxoSmithKline i Sanofija.

Nas je zanimalo koliko kompanije godišnje troše na poklone ljekarima, koliki su budžeti za honorare za držanje predavanja o lijeku, troškovi putovanja i smještaja ljekara na kongresima i usavršavanjima u inostranstvu. Uopšteni odgovor je jedino što smo dobili.

“Kompanija Bosnalijek za realizaciju svih planiranih marketinških aktivnosti izdvaja određeni finansijski iznos, u jednoj poslovnoj godini, koji se za svaku godinu zasebno procentualno definiše u odnosu na usvojeni poslovni godišnji plan”, odgovor je glasnogovornice kompanije Jasmine Korda-Udovičić.

Slika

Iz službe za odnose s javnošću Krke u slovenskom Novom mestu objašnjavaju da većinu budžeta troše na oglašavanje proizvoda bez recepta. Dio troškova je, kažu, namijenjen radu sa stručnom javnošću.

“U pitanju su troškovi promocijskih materijala - prospekti, brošure, kartice - te troškovi sitnih promocijskih 'brend rimajnder' gedžeta - hemijska lovka, listići, blokići- koji su namjnjeni podsjećanju na Krkine brendove”, objašnjavaju iz Krke i dodaju da kompanija plaća organizovanje okruglih stolova i predavanja za stručnjake “gdje stručnjaci izmjenjuju smjernice i iskustva u terapiji određenih oboljenja”.

“Drugih poklona u svom radu ne upotrebljavamo”.

Farmaceutskim kompanijama jednostavno moramo vjerovati na riječ jer ne postoji način da dobijemo uvid u njihove troškove prema ljekarima. Direktorica Agencija lijekove i medicinska sredstva Nataša Grubiša kaže za Žurnal da kompanije nisu obavezne dostavljati podatke o troškovima saradnje sa ljekarima. Na vlastitu odgovornost moraju se pridržavati određenih pravila.

“Prema odredbama važećeg Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava prilikom oglašavanja lijekova ili medicinskih sredstava nije dopušteno podsticati stručnu javnost na propisivanje, izdavanje, nabavku, preporučivanje upotrebe ili kupovinu lijeka ili medicinskog sredstva, nuđenjem i davanjem nagrade u novcu, davanjem poklona ili davanjem i omogućavanjem bilo kakve druge imovinske koristi, odnosno obećavanjem ili davanjem neke povlastice ili nagrade”, kaže Grubiša i dodaje kako ni ljekari ne smiju tražiti niti prihvatiti bilo kakve podsticaje za propisivanje lijekova, kako promotivni skupovi uvijek moraju biti ograničeni na osnovnu svrhu održavanja odnosno edukaciju a ne promociju lijeka.

Slika
Nataša Grubiša (Foto: banjaluka-info.com)

“Stručni saradnici koji vrše promociju lijeka i medicinskog sredstva mogu licima iz reda stručne javnosti pokloniti samo predmete koji nemaju veću vrijednost, odnosno čija je vrijednost simbolična i koji su u vezi sa medicinskom ili farmaceutskom praksom, olovke, notese, kalendare i druge slične stvari male vrijednosti“, objašnjava Grubiša.

Proizvođači lijekova se, opet, kunu da sve rade po pravilima zakona i morala. Bosnalijek navodi da marketing provodi u skladu sa zakonima koje je Grubiša već navela.

Krkina služba za odnose s javnošću objašnjava kako kompanija ima “Krkin kod promocijskih aktivnosti”, usklađen sa Evropskim kodeksima i preporukama.

“Sve naše marketinške aktivnosti se izvode u skladu s pomenutim Krkinim kodeksom i istovremeno u skladu sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.”

Potpuno ignorišući pitanje o etičkom kodeksu oglašavanja kompanije, iz Bosnalijeka navode različite načine doprinosa razvoju domaćeg zdravstva.

“U nastojanju da pružimo podršku razvoju zdravstva provodimo sljedeće aktivnosti: pružamo podršku organiziranju skupova strukovnih udruženja, organizujemo kontinuirane edukacije medicinskog osoblja, kroz realizaciju različitih vidova edukativnih programa i učešća u aktivnostima strukovnih udruženja medicinskog osoblja u BiH”, kaže Korda-Udovičić.

Čistka u Hrvatskoj nemoguća u BiH

Kada je Hrvatski zavod zdravstvenog osiguranja prije četiri godine od farmaceutskih kompanija zatražio detaljan uvid u troškove saradnje sa ljekarima, većina farmaceutskih kuća tvrdila da kako to nije potrebno te kako već imaju interne pravilnike i kodekse. Za Zavod i hrvatske zakonodavce to nije bilo dovoljno pa su natjerali kompanije da potpišu Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova ukoliko žele poslovati u Hrvatskoj.

Farmaceutske kompanije tako moraju tri posto svog godišnjeg prometa prebaciti Zavodu koji strogo kontroliše trošenje tog novca na usavršavanja, putovanja i kongrese ljekara.
“Zavod je od 2010. do danas Ugovorom o etičkom oglašavanju postigao da se, kroz ugovorom utvrđene obveze i prava, osigura etičnost o oglašavanju o lijekovima i transparentnost istih”, kažu za Žurnal iz Hrvatskog zavoda.

Na taj način Zavodu je tačno poznato koliko novca je potrošila koja farmaceutska kompanija i na kojeg ljekara. U 2013. godinu farmaceutske kuće u Hrvatskoj su prijavile trošak od 29,8 miliona kuna na ljekare. Honorare je direktno dobilo 3.000 ljekara a duplo više njih je dobilo neki vid poklona, objavio je Hrvatski zavod. Od naredne 2015. godine proizvođači lijekova u Hrvatskoj bit će obavezni javno objaviti detaljne preglede svojih troškova na ljekare.

U Hrvatskoj se nadaju da će ove promjene spriječiti buduće afere poput aktuelne afere Hipokrat u kojoj su optužena 364 ljekara za primanje mita od kompanije Farmal kroz putovanja, kupovanje namještaja, bonova, sve za propisivanje njihovih lijekova.

Hrvatski model u BiH nije primjenjiv, smatraju u Bosnalijeku.
“Što se tiče ostalih tržišta ili prakse u susjednim zemljama, konkretno Hrvatskoj, možemo reći da smo uglavnom upoznati sa različitim vidovima saradnje između farmaceutskih kompanija i drugih zdravstvenih ustanova, mada pojedini primjeri koje ste naveli u pitanju, u BiH još nisu zaživjeli zbog specifičnosti bosanskohercegovačkog tržišta”, kaže Korda-Udovičić.

U Republici Srpskoj smatraju da je problem riješen

U Republici Srpskoj je 2013. godine došlo do promjene u načinu propisivanja lijekova koja bitno utiče na odnos farmaceuta i ljekara, objašnjava glasnogovornica Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Darija Filipović Ostojić.

Slika

“U Republici Srpskoj je prošle godine uvedena praksa propisivanja generičkog naziva lijeka, zbog čega nema potrebe za postojanjem regula kojima bi se ograničavao uticaj farmaceutskih kompanija”, objašnjava Ostojićeva i dodaje kako ljekar ne može propisati komercijalni naziv lijeka pošto takav recept ne bi prihvatili u apotekama jer Fond ne bi platio fakturu uz koje su priloženi takvi recepti.
“S obzirom da ljekar ne može da propisuje komercijalni naziv lijeka, farmaceutske kuće ne mogu preko njih da favorizuju propisivanje svojih lijekova”, smatra Ostojićeva.

Ona objašnjava da je favozirovanje lijekova izbjegnuto stavljanjem na listu lijekova koji se izdaju na recept svih proizvođača.

“Prednost imaju samo lijekovi s najnižom cijenom s obzirom da ih Fond plaća s najvećim procentom, što se, takođe pokazalo kao dobra praksa jer su farmaceutske kuće motivisane da snižavaju cijenu lijekova zbog čega nekoliko puta godišnje vršimo korekcije u vezi s određivanjem referentne cijene lijekova”, dodaje Ostojićeva.

“Dakle, pacijent u apoteku dolazi sa receptima na kojima se nalazi generički naziv lijeka, a farmaceut u apoteci je dužan da mu izda lijek sa referentnom, odnosno najnižom cijenom - to je navedeno u ugovoru koji Fond zaključuje s apotekama”

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske smatra da je na ovaj način riješen problem utjecaja farmaceutskih kompanija na ljekare. Kritike ovog sistema koje se već mogu čuti zasnivaju se na tome da je utjecaj proizvođača sada samo preusmjeren sa ljekara na apotekare. Rasprave o novom sistemu su već počele a još uvijek je rano govoriti o njegovim rezultatima.

Za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj se problem pokušava riješiti. Federacije još uvijek nema ni prijedlog boljeg modela niti podatke o novčanom utjecaju na ljekare.

A evo samo nekoliko miliona razloga zbog čega bi farmaceutske kompanije trebale polagati račune institucijama. U dokumentu budžeta Bosnalijeka za 2012. godinu u posjedu Žurnala navedene su i naredne stavke: 694.401 – sajmovi i kongresi; 8.461.141 – reklama i propaganda; 5.434.450 – reprezentacija; 988.376 – pokloni. Detaljan uvid u ove troškove imaju samo Bosnalijek i ljekari sa kojima sarađuju.

(zurnal.info)

Pa da, kako vec komentarisah citirani tekst od pre 2,5 godine: Godinama citamo tekstove o ISTIM temama, ma gotovo iste tekstove i...? NIKOM NISTA! Sve tece po ustaljenom planu i obicajima, a vi novinari samo pisite - KOME? Korupcija je odavno nekaznjivo delo (osim za "sitnis" i "male", obicne gradjane).

TEST TRANSPARENTNOSTI

SPONZORSKE POLITIKE BH. FARMACEUTA (1): Bosnalijek i Hemofarm kriju podatke o plaćanju ljekara


U 33 evropske zemlje prvi put su javno objavljeni podaci koliko novca farmaceutska industrija daju ljekarima. BiH je i dalje van evropskih tokova. Farmaceutske firme ne žale platiti ljetovanje i za 200 ovdašnjih ljekara da bi oni propisivali baš njihove lijekove ali i dalje kriju podatke o novcu kojim sponzorišu ljekare

Objavljeno: 09.08.2016. u 13:28h
Slika
FOTO: Linda Bartlett

Piše: Tatjana Udovičić

Koliko novca ljekari dobijaju od farmaceutske industrije na ime honorara za konsultantske usluge, stručna predavanja, plaćanje putnih troškova, smještaja, dnevnica i kotizacija za učešće na stručnim skupovima u zemlji i inostranstvu? Gdje se završava podrška stručnom usavršavanju, a gdje počinje potkupljivanje bijelih mantila od proizvođača lijekova? Može li i u kojoj mjeri pacijent biti siguran da se propisana terapija temelji na kliničkom iskustvu i etičkoj ljekarskoj praksi, a ne na eventualnim benefitima koje ljekari crpe iz saradnje sa farmaceutskim proizvođačima?

Odgovore na ova pitanja i dileme dobili su građani 33 evropske zemlje, nakon što su krajem juna farmaceutske kompanije prvi put javno objavile podatke o svim novčanim iznosima datim zdravstvenim radnicima i organizacijama.

Radi se o inicijativi Evropske federacije farmaceutske industrije i nacionalnih udruženja EFPIA, utemeljenoj na „Tajanijevim načelima upravljanja za promociju transparentnog poslovanja u farmaceutskoj industriji“, koje je 2013. godine usvojila Evropska komisija.

Domaći farmaceuti nisu zainteresovani

Tatjana Tomljanović, predsjednica Upravnog vijeća Udruženja „Inovativna farmaceutska industrija“ IFI iz Hrvatske ocjenjuje za Žurnal da je inicijativa EFPIA i Evropske komisije veliki iskorak ka punoj transparentnosti.
- Ponosni smo što je farmaceutska industrija prva u svijetu koja objavljuje podatke o prenosu vrijednosti - kaže Tomljanović i objašnjava da će pacijenti imati koristi od ovog iskoraka: Smatramo kako time možemo unaprijediti suradnju sa zdravstvenim profesionalcima, čime se najbolje medicinske prakse približavaju pacijentima.

BiH nije članica EFPIA. Nijedan domaći proizvođač lijekova također nije član ovog evropskog udruženja, pa formalno gledano i nisu obavezni da primjenjuju Kodeks o objavljivanju podataka. Za članstvo u evropskom udruženju, koje nosi benefite, ali i obaveze i odgovornost, nisu ni zainteresovani.
- Članstvo podrazumijeva obavezu usvajanja EFPIA Kodeksa o objavljivanju podataka o prenosu vrijednosti u korist zdravstvenih radnika i zdravstvenih organizacija. Planiramo da mi, u toku ove godine, iniciramo kontakte sa farmaceutskim kompanijama u BiH - kaže za Žurnal“ Faraz Kermani iz EFPIA Ureda za komunikacije, čije je sjedište u Briselu.

Kakav će biti odgovor na najavljenu inicijativu EFPIA tek ćemo vidjeti. Do tada, nema jasne volje bosanskohercegovačkih proizvođača lijekova da svoje sponzorske politike učine transparentnijim.

U BiH je registrovano šest domaćih proizvođača lijekova: Hemofarm Banja Luka, Bosnalijek, ZADA pharmaceuticals, Amsal pharmaceuticals, Farmavita i Pharmamed. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ukupni ostvareni promet domaćih kompanija na domaćem tržištu u 2015. godini je iznosio gotovo 103 miliona maraka. Bosanskohercegovačko tržište lijekova, na kome se uz domaće bore i inostrani proizvođači, u 2015. godini je bilo teško gotovo 600 miliona KM, što predstavlja rast za više od 65 miliona maraka u odnosu na godinu ranije.

Jedan koncern, dva standarda

Hemofarm Banja Luka je najveći domaći proizvođač lijekova u BiH. Ukupni promet Hemofarmovih lijekova u 2015. godini je iznosio 39,8 miliona maraka, što u konkurenciji domaćih proizvođača čini učešće od 38,8 posto tržišta. I u konkurenciji sa inostranim proizvođačima banjalučki Hemofarm ima odličnu poziciju – na listi od ukupno 151 proizvođača koji posluju u BiH na kraju 2015. godine našao se na drugom mjestu. Kao ključne kriterijume politike sponzorisanje zdravstvenog sektora Hemofarm Banja Luka navodi brigu o svakom segmentu zdravstvene zaštite.

Irena Knežević iz Hemofarma kaže kako "odgovorno poslovanje, u skladu sa svim zakonskim odredbama i strogim internim procedurama usaglašenosti, ne bi bilo moguće bez kvalitetne saradnje sa zdravstvenim institucijama i ustanovama".
- Ova saradnja se odvija na način koji, ni u jednom trenutku, ne ugrožava neutralnost i nezavisnost bilo kog učesnika u zdravstvenom sistemu. U tom kontekstu, i edukacije zdravstvenih radnika organizuju se u saradnji sa Udruženjima i Komorama doktora medicine koja djeluju na prostoru Federacije i Republike Srpske,” navodi između ostalog u dopisu Žurnalu Irena Knežević, koordinator za eksternu komunikaciju banjalučkog Hemofarma.

Na pitanje na koji način Hemofarm Banja Luka evaluira benefite datih sponzorstava i donacija ljekarima, Knežević kaže da je Hemofarm "domaći proizvođač, proizvodimo kvalitetne i dostupne lijekove, društveno smo odgovorna kompanija i kao takvi, dio smo sistema".
- Pružamo podršku zdravstvenim ustanovama u stručnom usavršavanju medicinskog kadra i praćenju trendova u medicini, jer nam je svima cilj poboljšanje kvaliteta života svih građana - kaže Knežević.

Hemofarm Banja Luka posluje kao zavisno društvo Koncerna Hemofarm, čije je sjedište u Vršcu, u Srbiji. Vršački Hemofarm nije član EFPIA, ali su finansijski podaci o sponzorstvima javni. Vršački Hemofarm je tokom 2015. godine potrošio 179 miliona dinara odnosno oko 2,8 miliona maraka za sponzorisanje 222 stručna skupa u zemlji i inostranstvu. Ovi podaci su dostupni na internet stranici kompanije. Ova vrsta transparentnosti koja važi za vršački Hemofarm, ne važi za banjalučki. Na pitanje koliko je stručnih skupova i ljekara sponzorisano tokom 2015. godine i u kom novčanom iznosu, dobili smo odgovor bez ijedne brojke.

„Hemofarm, u skladu sa potrebama zdravstvenog sistema i svojim mogućnostima podržava veliki broj stručnih skupova, od kongresa, do manjih skupova koje organizuju podružnice ili sekcije određenih specijalnosti. Podrška nije samo materijalna, već se odvija i kroz stručnu i savjetodavnu podršku zaposlenih, kao i eksperata u različitim oblastima“, kažu iz banjalučkog Hemofarma.

Od Bosnalijeka ni slova, ni broja

Bosnalijek je tokom 2015. godine imao 39,4 miliona maraka prometa. U konkurenciji domaćih proizvođača, finansijski udio Bosnalijeka u ukupnom prometu lijekova iznosi 38,4 posto, a u konkurenciji ukupno 151 proizvođača koji su u 2015. godini prometovali lijekove u BiH nalazi se na visokom trećem mjestu. Bosnalijek nije odgovorio na upit Žurnala da li bi učinio javno dostupnim podatke o vrijednosti svojih sponzorstava zdravstvenom sektoru.

Nismo dobili ni odgovore na pitanja na osnovu kojih kriterija se dodjeljuju sponzorstva i donacije zdravstvenom sektoru, niti na koji način se evaluiraju i mjere benefiti tih sponzorstava. Na zvaničnoj internet stranici, kao poslovnu referencu Bosnalijek ističe da „ostvaruje uspješnu saradnju sa kompanijama svjetskog glasa, kao što su Eli Lilly, Hoffman La Roche, Novartis“. Ove kompanije poštuju Kodeks o objavljivanju podataka. Eli Lilly je objavio podatke o svojim sponzorskim transferima za 21 zemlju.

U susjednoj Srbiji su za troškove kotizacije, puta, smještaja i druge usluge ljekara u toku 2015. godine izdvojili 17,8 miliona dinara odnosno oko 280.000 maraka. Pojedinačni transferi po ljekaru se kreću od 80 do 14.000 maraka. Eli Lilly je zdravstvene organizacije u Srbiji finansirao sa oko 135.000 maraka, a u istraživanja i razvoj su uložili oko 175.000 maraka. Novartis je objavio podatke za 34 zemlje u kojima posluje. Vrijednost transfera prema ljekarima u susjednoj Hrvatskoj iznosi više od milion maraka.

Bosnalijek 65 odsto prihoda od prodaje, također prema podacima sa zvanične internet stranice, ostvaruje na inostranim tržištima. Jedno od najvećih je rusko. Bosnalijek nije član ni ruskog Udruženja internacionalnih proizvođača lijekova AIPM, koje okuplja 61 farmaceutsku kompaniju, i koje je podržalo EFPIA inicijativu o objavi novčanih podataka. Žurnal je i prije dvije godine testirao transparentnost Bosnalijeka. Na konkretna pitanja dobijeni su uopšteni i neodređeni odgovori. Ovaj put ni toliko.

Od fildžana do ljetovanja

Po prirodi posla, proizvođači lijekova i ljekari su upućeni jedni na druge. Kao osobe koje su u neposrednom kontaktu sa pacijentima, ljekari su ključni izvor saznanja o toku i liječenju bolesti, reakcijama pacijenata na terapije. Prirodan, legitiman i nužan odnos farmaceutske industrije i ljekara podrazumijeva i sponzorisanje edukacije zdravstvenih radnika. Bosanskohercegovački kontekst, opterećen ekstremno visokom korupcijom, otvara pitanje - gdje se završava podrška edukaciji, a gdje počinje potkupljivanje?

Iskusni ljekar Fahrudin Kulenović objašnjava kako su vremenom pomjerene granice.
- Ja sam u neprekidnoj zdravstvenoj praksi 52 godine. I kad sam bio mlad ljekar trgovački – farmaceutski putnici su obilazili ljekarske ordinacije i „obrađivali“ nas da pišemo njihove recepte. Tadašnji mamci su za današnje vrijeme smiješni, dobijala se na poklon džezva i četiri fildžana, malo bolja hemijska olovka, notes. Od tada do danas stigli smo dotle da jedna naša vodeća farmaceutska firma vodi 200 ljekara na more heftu ili deset dana. Pa to je otvorena korupcija za cijeli civilizovani svijet! - kaže Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo i dodaje: Ja sam prvo pozvan da branim ljekare, ali ne uvijek, i ne po svaku cijenu. Pozvan sam i da ih optužim ako ima mjesta za optužbe. Bliska saradnja ljekara i farmaceutskih firmi je neophodna, ali postoji legalna i nelegalna saradnja, koja se prosto naziva korupcija. Otac medicine je rekao: Za žestoke bolesti potrebni su žestoki lijekovi. Da je danas živ rekao bi: Za žestoke bolesti potrebni su skupi lijekovi! Lijekovi su skupi i sve oko njih je skupo, mnogo novca se vrti u farmaceutskoj industriji, a bespoštedan način da se dođe do novca vodi i ka korupciji.

(zurnal.info)
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sri Maj 16, 2018 08:22:43, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sri Avg 10, 2016 00:56:19

Samo sto procitah...

TI BiH Uredu disciplinskog tužioca: Ispitati postupanje Gorana Salihovića - Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je uputio Uredu disciplinskog tužioca zahtjev da ispita medijske navode u vezi sa postupanjem glavnog tužioca u Tužilaštvu BiH, Gorana Salihovića.... Navodi o neprimjerenom postupanju glavnog tužioca posebno dobijaju na važnosti i uvjerljivosti u kontekstu konstantnog nedostatka rezultata Tužilaštva BiH u procesuiranju slučajeva korupcije, naročito onih u koje su uključeni visoki dužnosnici. Ured disciplinskog tužioca je dužan da ispita sve navode, jer ukoliko se pokažu istinitim, mogu dovesti u pitanje svo dosadašnje postupanje Tužilaštva i dodatno poljuljati ugled ove institucije.

Vec i novi naslov!
Je li ovo sad vec nesto (kao) ekspresno?
A hoce li i ovo "maca pojesti" ekspresno?


Slika

ISTRAGE - NAKON PISANJA ŽURNALA: Pokrenut disciplinski postupak protiv Gorana Salihovića - Istragu je otvorio Ured glavnog disciplinskog tužioca. - Kako saznaje Žurnal od izvora iz državnih pravosudnih institucija Ured glavnog disciplinskog tužioca VSTV-a pokrenuo disciplinski postupak protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića. Istraga je pokrenuta nakon medijskih istupa glavnog tužioca te navoda koje je objavio magazin Žurnal o direktnoj umiješanosti Salihovića u opstruiranje istraga protiv visokih političkih dužnosnika, prije svih Milorada Dodika. O tome je prije nekoliko dana Žurnal detaljnije pisao...

Da, da, ZURNAL je pisao...

A sta kazu TUZLACI (na tuzlalive.ba):

Slika
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sri Maj 16, 2018 08:23:50, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sri Avg 10, 2016 09:12:38

nevenkagaragic je napisao:
nevenkagaragic je napisao:BRAVO!
Cestitke Ruzici Jukic, a Goranu Salihovicu "duboko zaljenje" - uzalud mu konstantni napadi i sav OSVETNICKI trud!
Samo se nadam da me i ovaj svetli primer BH pravosudja (Ruzica) nece razocarati...


Tuzlanka Ružica Jukić ponovo imenovana u VSTV

Slika

Na osnovu svih rezultata shodno članu 9. stav 4. Pravilnika o izboru i imenovanju, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH konstatovalo je da je većinom glasova za člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH izabrana Jukić Ružica sudija Općinskog suda Tuzla.

Jukićeva je osvojila najveći broj glasova i to 238.

rtvslon.ba


BRAVO! Jos 4 godine (do 2020.) - cestitke Ruzici Jukic uz zelju da ostane ista kao i do sada - bez "dlake na jeziku" i BEZ "baba i striceva"!
"Zao" mi samo Gorana Salihovica...


Ružica Jukić izabrana za potpredsjednicu VSTV-a BiH

Ružica Jukić izabrana je za potpredsjednicu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV) tajnim glasanjem članova Vijeća, tokom drugog dana sjednice VSTV-a BiH, održane 25. i 26. maja.

prije 12h 20 min

Slika
Ružica Jukić

Ovo je drugi mandat sutkinje Jukić u VSTV-u BiH, kojeg obnaša na temelju povjerenja kojoj su joj iskazale sudije općinskih i kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine, ponovno je izabravši za članicu Vijeća.

Ružica Jukić, sutkinja Općinskog suda u Tuzli, i u prethodnom mandatu bila je potpredsjednica VSTV-a BiH, saopćeno je iz ovog Vijeća.

klix.ba

Kolo se okrece ("ko bi gori eto ga doli")?
Ili jos bolje: "KO DRUGOME JAMU KOPA"...
Uzalud mu bio trud (osvetnicki prema Ruzici Jukic koja je rekla ISTINU), a i vreme je konacno da ODE sa mesta za koje nije ni imao kvalifikacije (ni dana tuzilackog iskustva)!
No, nisam bas toliki optimista (vec) kao Slobodan Vaskovic, ali ZNAM da "nicija nije do zore"...
Sve ce to kad-tad doci na svoje mesto, svako ce (na bilo koji nacin) ODGOVARATI za svoje postupke, docekacemo valjda i to!


Urgent/Salihović završava karijeru: Disciplinski tužilac otvorio istragu o nezakonitim radnjama Glavnog tužioca

уторак, 09. август 2016.
piše: Slobodan Vasković

Slika

Disciplinski tužilac VSTS otvorio je disciplinski potupak protiv Gorana Salihovića, Glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Istraga je, kako mi je potvrđeno, otvorena 08.08. o.g. povodom natpisa u medijima i izjava Salihovića.

Defakto, otvorena je istragu o nezakonitim radnjama Gorana Salihovića.


Takav postupak trebalo bi da znači skoru suspenziju Salihovića sa pozicije Glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Njegovim udaljavanjem sa te funkcije otvara se mogućnost da se detaljno istraži Salihovićevo djelovanje, njegove veze sa kriminalcima, razlozi udara na bezbjednosno-pravosudne institucije, ali i da se nastave brojne istrage o kriminalnim aferama visokorangiranih političara, koje je Salihović opstruisao, kompromitovao ili zataškavao.

Predmet istrage biće, svakako, i Salihovićeva veza sa Miloradom Dodikom, kao i njegove namjere da uhapsi Osmana Mehmedagića, direktora OSE, Dragana Mektića, ministra bezbjednosti BiH, predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso i Pericu Stanića, direktora Sipe.

slobodanvaskovic.blogspot.ba
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sri Maj 16, 2018 08:24:46, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod law u Sri Avg 10, 2016 13:46:59

U Sudu BiH primanja iz snova: Osnovna plata sudija oko 4.200 KM, ali to nije sve...

Sucima je isplaćen regres za godišnji odmor u iznosu od 2.100 KM, što predstavlja 50 posto osnovne mjesečne plaće. Ostalim zaposlenim koji primaju plaću sukladno Zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na razini BiH, isplaćen je iznos od 50% njihove osnovne mjesečne plaće, a isplaćeni iznosi kreću se od 623 KM do 1.767 KM



Izvor: Dnevni list/Autor: Vanja Blejica-Čabrilo



Političari i veliki broj dužnosnika u Bosni i Hercegovini nezadovoljni su radom Suda i Tužiteljstva BiH.


Ovo ipak nije razlog koji bi smetao sucima i ostalim zaposlenim u Sudu BiH da primaju enormno visoke plaće, nagrade, naplaćuju sve zakonom moguće troškove… Prema informacijama iz godišnjeg revizorskog izvješća o radu Suda BiH može se iščitati kako je osnovna plaća sudca 4.200 maraka. Osim toga, imaju pravo i na sve ostale naknade i pogodnosti.


Izdaci za bruto plaće i naknade iz plaća iskazani su u iznosu 10.420.281 KM od čega se 64.053 KM odnosi na stimulacije. Ukupan broj zaposlenih u Sudu na 31.12.2015. godine iznosio je 268 od čega je 48 sudaca.

Pogodnosti

Ono što su državni revizori smatrali spornim kod isplata u Sudu jesu stimulacije. U izvješću navode kako je u tijeku 2015. godine Sud izvršilo isplatu novčanih nagrada (stimulacija) u ukupnom neto iznosu od 64.053 KM za 65 zaposlenika.


Iznos pojedinačnih godišnjih isplaćenih stimulacija po osobama kreću se u rasponu od 333 KM do 3.534 KM. Stimulacije su, kako su potvrdili iz Suda, isplaćivane za izuzetne uspjehe u radu. Pored navedenog isplaćivane su i jubilarne nagrade za stabilnost u radu i darovi djeci za što je potrošeno 16.540 KM i isplaćene su sucima Suda, stručnom osoblju i uposlenima sa srednjom stručnom spremom. Revizori su skrenuli pozornost kako prema Zakonom o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini BiH nije predviđena isplata stimulacija i jubilarnih nagrada.


Osim plaća, stimulacija i nagrada zaposleni u sudu koristili su i ostale zakonske mogućnosti poput regresa, toplog obroka, prijevoza…


Te naknade iznose 575.918 KM. Značajnije naknade odnose se na regres (216.821 KM), topli obrok (165.534 KM), prijevoz s posla i na posao (94.145 KM), otpremnine zbog odlaska u mirovinu (27.520 KM).


Sucima je isplaćen regres za godišnji odmor u iznosu od 2.100 KM, što predstavlja 50 posto osnovne mjesečne plaće. Ostalim zaposlenim koji primaju plaću sukladno Zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na razini BiH, isplaćen je iznos od 50% njihove osnovne mjesečne plaće (isplaćeni iznosi kreću se od 623 KM do 1.767 KM).


Sukladno Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH, zaposlenim sa srednjom stručnom spremom, regres je isplaćen u iznosu od 300 KM.

Troškovi

Izdaci za putne troškove realizirani su u iznosu 25.147 KM, od čega 15.908 KM za putne troškove u inozemstvu, a 9.239 KM za putne troškove u zemlji. Značajniji izdaci putnih troškova u inozemstvu odnose se na: troškove smještaja (3.800 KM), troškove prijevoza javnim sredstvima (2.689 KM) i troškove dnevnica (8.293 KM).


Izdaci telefonskih i poštanskih usluga iznose 232.751 KM i odnose se na: poštanske usluge (191.786 KM), fiksne telefone (29.857 KM), mobilne telefone (6.833 KM) i internet (4.177 KM). Pored svih navedenih pogodnosti predsjednica Suda ima pravo na službeni automobil, službeni telefon troškove reprezentacije itd.

izvor: http://www.forum-bosanskog-naroda.de

------
http://epravo.ba
law
 
Postovi: 223
Pridružio se: Pon Jun 02, 2008 12:23:47

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sri Avg 10, 2016 22:23:41

Nastavak...

TEST TRANSPARENTNOSTI

SPONZORSKE POLITIKE BH. FARMACEUTA (2): Milionska izdvajanja za nagrade ljekarima


Objavljujemo drugi dio priče o istraživanju provedenom u 33 evropske zemlje i prvi put javno objavljenim podacima o tome sa koliko novca farmaceutska industrija direktno finansira ljekare. Ovdašnje firme ili negiraju plaćanja ljekara ili ne odgovaraju na upite

Objavljeno: 10.08.2016. u 16:16h
Slika

Piše: Tatjana Udovičić

Podaci objavljeni na inicijativu Evropske federacije farmaceutske industrije i nacionalnih udruženja EFPIA svjedoče o milionskim iznosima sponzorstava farmaceutske industrije. Ukupno 25 farmaceutskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i koje obezbjeđuju 60 posto tamošnjeg tržišta lijekova, isplatile su u 2015. godini 105 miliona kuna odnosno oko 27 miliona maraka zdravstvenom sektoru, od čega se 40 posto sredstava odnosi na direktno finansiranje kotizacija, putnih troškova, smještaja i drugih usluga zdravstvenih radnika.

U Hrvatskoj su, kao mjera jačanja transparentnosti poslovanja i jačanja profesionalnog integriteta neki ljekari pristali da im se objave imena i iznosi koje su primili od proizvođača lijekova.
"Čak 97 posto građana Hrvatske podržava redovno sudjelovanje liječnika na stručnim edukativnim skupovima, a njih 89 posto podržava javnu objavu podataka o prenosu vrijednosti," saopštava Udruženje „Inovativna farmaceutska industrija“ IFI iz Hrvatske.

Podaci o finansijskim transakcijama farmaceutske industrije zdravstvenom sektoru objavljeni su i u susjednoj Srbiji. Inicijativu je podržalo i Ministarstvo zdravlja.
"Osnovni motiv za objavu podataka je želja da se uvođenjem većeg nivoa transparentnosti javnosti omogući bolje razumevanje složenih i već visoko regulisanih odnosa između farmaceutske industrije i zdravstvenih radnika i zdravstvenih organizacija. Kroz bolje razumevanje podižemo legitimitet tih odnosa na viši nivo", kažu za Žurnal iz srbijanskog udruženja proizvođača lijekova Inovia.

Benefiti se mjere s ljudske strane

ZADA Pharmaceuticals iz Lukavca proizvodi 53 lijeka koji se izdaju na ljekarski recept. ZADA lijekovi se nalaze na esencijalnim listama u svih deset kantona Federacije. U prošloj godini kompanija je ostvarila 4,3 miliona maraka prometa.
-Donacije ZADA Pharmaceuticals usmjerene prema zdravstvenim ustanovama odnose se na nabavku medicinske opreme, renoviranje i osposobljavanje novih objekata, bolnica, ambulanti i pretežno uvijek su medijski propraćene, a i informacije o istim se nalaze na našoj web stranici, iz čega se može lako donijeti zaključak o visini finansijskih sredstava koja su donirana, ukoliko javnost zanima ta informacija
- navodi Amela Alibabić iz ZADA Pharmaceuticals.

Prema dostupnim podacima, ZADA je tokom 2015. godine donirala lijekove za 13 domova zdravlja - UKC Tuzla, Polikliniku Merhamet Mostar, Bolnicu Jajce i Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin Fojnica - ukupne vrijednosti 123.870 maraka. Iste godine ZADA je finansirala renoviranje i nabavku opreme - televizor, laptom, projektor, namještaj - za Edukacijski centar u Domu zdravlja Živinice, te finansijski pomogla izgradnju Dnevne bolnice i Laboratorija kliničkih vještina odjela za Infektologiju UKC Tuzla. Podaci o vrijednosti ova dva sponzorstva nisu navedeni.
- Mi u ZADA Pharmaceuticals ne gledamo samo u smjeru koju ćemo korist imati od donacija i sponzorstava, gledamo dosta šire i više sa ljudske strane. Kada znate da možete da pomognete nekome u ostvarenju njegovih ciljeva, kada vidite da ste jednu nenu usrećili što ste joj poklonili lijek koji koristi i za koji taj mjesec neće morati odvojiti novac od svoje penzije - kaže Alibabić.

Podrška u skladu sa profitom

Amsal Pharmaceuticals na upit Žurnala odgovara da uopšte ne pružaju sponzorstva zdravstvenom sektoru.
„Nažalost, Amsal Pharmaceuticals do sada nije bio u prilici da radi u punom kapacitetu, zbog toga što naši proizvodi uglavnom i još uvijek nisu prisutni na esencijalnim listama lijekova. Nakon dvije godine poslovanja provedenog u neuspjelim pokušajima za uvrštavanjem naših proizvoda na esencijalne liste lijekova, tek sada nalazimo svoje mjesto na pozitivnim listama određenih kantona", kažu iz Amsala i dodaju da u budućnosti imaju namjeru da "podrže zdravstvene ustanove u BiH u njihovom radu".

Amsal je u 2015. godini ostvario promet u vrijednosti 173.454 maraka. Farmavita je, sa 18,7 miliona maraka prometa u 2015. godini treći najveći proizvođač lijekova u BiH. Nisu odgovorili na pitanja Žurnala, kao ni Pharmamed.

Bez kontrole države

Odnos proizvođača lijekova i ljekara regulisan je Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima i Pravilnikom o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava. Nadzor nad oglašavanjem lijekova stručnoj javnosti treba da vrši farmaceutski inspektor Agencije.
- S obzirom da su u Agenciji samo tri farmaceutska inspektora, čija je nadležnost kompletna proizvodnja i promet lijekova i medicinskih sredstava u BiH, za sada nije vršen inspekcijski pregled oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava prema stručnoj javnosti - kaže za Žurnal Tijana Spasojević-Došen, šef odsjeka za Informisanje o lijekovima i medicinskim sredstvima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i dodaje da je prijava za neregularno oglašavanje bilo: Svakako, uvijek se dešava da nosioci dozvola jedni druge prijavljuju kada je u pitanju neregularno oglašavanje lijekova, i u tim slučajevima Agencija je do sada reagovala na način da opomene nosioce dozvole. Nalaganje ovakvih korektivnih mjera svaki put je imalo za rezultat korigovanje oglašavanja na način da bude u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Evropsku praksu pozdravljaju.
- Svaka transparentnost u radu je uvijek dobrodošla i ovo što se sada dešava u EU, po ovom pitanju, sigurno će se desiti i u BiH jednog dana. Međutim, treba imati na umu na kom stepenu razvoja je naše društvo uopšte, te da i po nekim drugim pitanjima kada je transparentnost u radu u pitanju, EU je daleko ispred nas - ocjenjuje Došen – Spasojević.

Na istom fonu je i Ljekarska komora Kantona Sarajevo.
- Mi ćemo sebe morati primorati da imamo najčistiji odnos sa farmaceutikom, to je jedan od zadataka Komore. U BiH sve dođe kasnije, i televizor i mobilni telefon, pa i standardi ponašanja - kaže Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo.

A standardi ponašanja i transparentnosti proizvođača lijekova članica EFPIA su jasni. Kažu, riječ je o civilizacijskom dosegu i praksi koja je naročito poželjna u zemljama čiji se javni zdravstveni sistem suočava s velikim izazovima - finansijskim, organizacionim i funkcionalnim i čiji je pravosudni sistem nedovoljno efikasan. Opisali su tako, slučajno ili ne, upravo Bosnu i Hercegovinu.

(zurnal.info)

Pročitajte i prvi dio priče:Bosnalijek i Hemofarm kriju podatke o plaćanju ljekara
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sri Maj 16, 2018 08:25:45, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: SLUŽBENA DUŽNOST = KRIMINALNI SUDCI

Postod nevenkagaragic u Sri Avg 10, 2016 23:02:14

Nastavak predizborne paranoicne trke (ili straha od gubitka fotelje) tuzlanskog narcisa Jasmina Imamovica - kao sto vec rekoh RASKOPAO je celu Tuzlu uzurbano pred izbore - kako je providan!
Mnogo toga je trebalo 8i jos mnogo TREBA) DAVNO uraditi, ali ne, cekao je on...
Da ne citiram - prethodni clanci su na strani 347 .

Bas "bager revolucija" jasmina imamovica (vec vidjeno):


U Tuzli “Bager revolucija”!? - U jeku turističke sezone bageri potkopavaju asfalt u i oko kompleksa “Panonika”, pješaci pješače cestom naspram teretnih vozila. Turisti koji ovih dana borave u Tuzli uglavnom imaju primjedbe na buku koja dopire sa obližnjih radilišta i pometnju u saobraćaju.

Hoce li mu te "zrtve" vratiti "milo za drago"?

Foto: Građani žrtve grozničave borbe za peti Imamovićev mandat - Po brojnim započetim, a nikad završenim radovima u Tuzli, jasno je da traje grozničava borba vlasti Jasmina Imamovića za njegov peti mandat. I to do posljednje pare poreskih obveznika iz gradskog budžeta!... Ruje se kod hotela, zatvorena je ulica pored Jupitera, ne može se ne samo autima, nego čestito ni pješke, preko mosta kod Pedagoške akademije, valja se sagnuti pa proći ispod traka kojima se zabranjuje prolaz (samo što ne piše “stop, uviđaj”), ne može se ni od “Zvijezde” prema hotelima… Sve je blokirano trakama, znacima opasnosti, upozorenjima da se “rade” radovi... Nije li vrijeme da Tužilaštvo pokrene istragu kako se troše budžetska sredstva za kampanju, kako se štimaju tenderi za radove “političkim prijateljima”, hoće li se, općenito rekavši, tužitelji početi baviti svojim poslom pa da sankcionišu bespoštedno arčenje narodnih para za političke interese pojedinaca u “uzavrelom gradu”? Sramota, dragi Tuzlaci, na šta smo spali i šta sve šutke trpimo!

Slika

Ma nista za fekalije po ulici, nije jedina u Tuzli:

FOTO Pismo zabrinutog čitatelja Gradskoj upravi: Jesu li i fekalije istinska vrijednost Tuzle? - Na naš redakcijski mail stiglo je pismo ogorčenog građanina Tuzle koji izražava revolt prema načinu rada Gradske uprave. Naime, dok se s jedne na jumbo plakatima pojavljuju reklame tuzlanskog Vodovoda i kanalizacije, pojedine ulice su, s druge strane, prekrivene fekalijama.

Dobar komentar na TIP-u:

"smrtdusmanima 08. 08. 2016. - 23:07 - Avaj,kasno Marko na Kosovo stiže!Pakuj kofere bradonačelniče!"
Posljednji put menjao nevenkagaragic dana Sri Maj 16, 2018 08:26:29, izmjenjena samo jedanput
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 5114
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

PrethodniSljedeća

Povratak na Razno

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost

cron