Članci o sudcima kriminalcima BiH

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Pon Sep 03, 2012 23:08:45

Zanimljivo, spijuniraju i sudije Suda BiH... STO LI?
A Branko Peric ocito zaboravlja u kakvoj drzavi zivi i radi (cuj, on BiH poredi sa demokratskim drzavama) i koliko ON sam pridonosi razvoju demokratske (i pravedne) drzave, posebno koliko je doprinosio dok je bio predsednik VSTV-a...
A cudi me, dugo ga nesto nema sa onim kolumnicama u ovim istim novinama?


Nezakonito špijunirali sudije Suda BiH

Dejan Šajinović - 03.09.2012 09:30
Slika

SARAJEVO - Služba za zajedničke poslove institucija BiH nezakonito je snimala sudije u njihovim kancelarijama u Sudu BiH, utvrdila je Agencija za zaštitu podataka BiH.

Agencija je ovo utvrdila na osnovu prigovora Branka Perića, sudije Suda BiH, zbog kamera koje je Služba za zajedničke poslove institucija BiH postavila u dijelu Suda koji koriste samo sudije i službenici te institucije.

Prema Perićevom prigovoru, jedina svrha ovih kamera je špijuniranje sudija i ostalih službenika, jer u tom dijelu nema stranaka, čime ne samo da se krši zakon, već i ugrožava dostojanstvo funkcije sudije Suda BiH.

Agencija je donijela rješenje kojim je Periću dato za pravo i naloženo da kamere koje se nalaze u hodnicima i pokrivaju kancelarije sudija ove institucije budu uklonjene, a podaci koji su prikupljeni trajno obrisani.

Služba za zajedničke poslove pomenute kamere je i uklonila, ali "Nezavisne" nisu mogle, iako su uputile službene dopise, dobiti odgovor na pitanje ko je naredio postavljanje kamera, koliko su kamere i njihovo instaliranje koštali poreske obveznike, niti šta će se desiti s kamerama nakon što su one uklonjene. Nismo mogli dobiti odgovor ni kome je prosljeđivan snimljeni materijal.

U Sudu BiH su istakli da oni postavljanje tih kamera nisu ni naredili niti su nadležni za njih.

"Sud BiH je obaviješten da je Odjel sigurnosti Službe za zajedničke poslove institucija BiH izvršio navedeno rješenje u roku. Ostala pitanja su u nadležnosti Službe za zajedničke poslove institucija BiH", naveli su nam u službenom odgovoru.

U Pravnoj službi Službe nam je rečeno da oni ne znaju ko je naredio postavljanje kamera niti znaju koliki su troškovi za njih.

"To jeste pomalo zapetljano, ali mi smo s tim problemom upoznati samo periferno. Mi imamo naše odjeljenje u Sudu BiH i oni bi trebalo da imaju odgovore na vaša pitanja. Slobodno ih kontaktirajte i pozovite se na nas", rečeno nam je u Pravnoj službi.

Nakon što smo se ponovo obratili Sudu BiH da nas spoje s Odjeljenjem Službe za zajedničke poslove u okviru Suda, rečeno nam je da to nije moguće, već da se ipak moramo obratiti Službi za zajedničke poslove.

Perić je rekao da je ovo što se desilo sramota i da bi u demokratskim državama ovakvo postavljanje kamera bilo krivično djelo.

"Pokrenuo sam postupak kada sam se uvjerio da kamere služe za špijuniranje. Nekoliko puta mi je na drzak i primitivan način, pred ljudima koji su bili moji gosti, stavljeno do znanja da se zna ko je ušao u moju kancelariju", rekao je Perić.

Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka, postupajući po Perićevom prigovoru, utvrdili su da je video-nadzor u Sudu vršen sa čak 57 kamera, od čega su čak 33 kamere bile instalirane u dijelu Suda koji koriste samo radnici te institucije i sudije. Od ove 33 kamere, četiri su se nalazile na dijelu do kojeg mogu doći stranke, dok u prostor koji je bio pokriven sa 29 kamera niko nije mogao pristupiti osim službenika Suda.

Od 29 kamera, šest je pokrivalo hodnike u kojima se nalaze kancelarije sudija.

Nezavisne novine
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Uto Sep 04, 2012 22:12:09

"Ne moze nam niko nista...", zar ne?
Sve "po zakonu" - kako davno rece bivsi premijer Nedzad Brankovic i jos mnogi drugi...


ISTRAGA
Konkursi za provjerene službenike
Aldijana Gušić zaposlena u Agenciji za državnu službu nakon što je ispit polagala pred kolegom i direktorom Nevenom Akšamijom


Rukovodstvo Agencije za državnu službu BiH brani regularnost u sprovođenju konkursnih procedura u državnim institucijama, ali pojedina zapošljavanja su i u samoj Agenciji izazvala nedoumice

Autor CIN
Utorak, 04 Rujan 2012 14:07
Slika
Direktor Agencije za državnu službu Neven Akšamija ne krije da se i u ovoj instituciji zapošljavalo prvo preko ugovora, a potom su raspisivani konkursi za državne službenike (Foto: CIN)

Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH (ADS), i njegovi saradnici kažu da svoj posao obavljaju profesionalno i da nikada nikome nisu pomogli da se zaposli, niti u svoju instituciju, niti u drugu. Ipak, primjeri nekih službenika koji su primljeni u radni odnos u Agenciji izazivaju nedoumice – i tužbe.

Zaposlenici ove institucije odlučuju ko će dobiti radno mjesto u prestižnoj državnoj službi. Prema Zakonu o državnoj službi, Komisiju za izbor državnih službenika čini pet ljudi – dvoje iz institucije koja traži kandidata i troje sa liste eksperata koju sastavlja Agencija. Na listi se trenutno nalaze imena 360 profesionalaca iz cijele države, uključujući i neke od zaposlenih u ADS-u.

Agencija imenuje nezavisnu komisiju, a Vijeće ministara BiH na prijedlog njenog direktora donosi pravila o visini naknada članova. Članovi potom biraju predsjedavajućeg Komisije i donose poslovnik o radu. Prilikom ocjenjivanja kandidata, javno se objavljuje samo zbirna ocjena, ali ne i pojedinačne ocjene svakog od članova Komisije. Ni ADS, ni bilo koja druga institucija se ne može miješati u rad Komisije niti dovoditi u pitanje pojedinačne ocjene njenih članova.

Slika
Kemal_BajramovicKemal Bajramović iz Agencije za državnu službu kaže da je znanje jedini kriterij po kojem ocjenjuje kandidate (Foto: CIN)

Direktor Akšamija i Kemal Bajramović, šef Grupe za informacione tehnologije u ADS-u, bili su članovi Komisije kada je ADS u maju prošle godine tražio višeg stručnog saradnika za obradu i upravljanje informacijama - radno mjesto koje se nalazi u Bajramovićevom odsjeku. Najuspješnija na konkursu na kome su četiri osobe izašle na pismeni ispit je bila Aldijana Gušić koja je u ADS-u od 15. februara 2006. godine radila na mjestu referenta za održavanje informacionih tehnologija.

Bajramović kaže da im nije bio cilj zaposliti nekoga koga znaju, već najboljeg kandidata za to radno mjesto.

Akšamija je objasnio da je Gušićeva 2006. godine došla konkursnom procedurom za zaposlenike u državnoj službi, sa srednjom i višom stručnom spremom. U međuvremenu, 2009. godine je diplomirala i rukovodstvo firme je odlučilo da je zadrži. U to vrijeme nisu imali mjesto za državnog službenika koje podrazumijeva fakultetsku diplomu, ali jesu prazno mjesto izvršnog asistenta direktora. Akšamija kaže da se tada obim posla povećavao, ADS je trebao radnika pa je rukovodstvo sa Gušićevom potpisalo novi ugovor.

Od 1. maja 2009. do 30. juna 2011. godine Gušićeva je samo formalno bila izvršni asistent direktora, dok je, ustvari, nastavila obavljati posao u Grupi za informacione tehnologije.

“Mi smo, dakle, fino profitirali zato što smo imali diplomiranog inžinjera za platu referenta”, kaže Akšamija.

U međuvremenu, 9. maja 2011. godine, ADS je oglasio da traži IT stručnjaka.

“Kad je imala određeni broj godina staža da se može prijaviti, mi smo za nju raspisali oglas”, objasnio je Akšamija.

Gušićeva je 29. juna 2011. godine polagala drugi dio stručnog ispita, pred komisijom u kojoj su bili njeni šefovi i saradnici u prethodnih pet godina. Proglašena je najuspješnijom kandidatkinjom.

Drugim riječima, dan nakon što je istekao njen prethodni ugovor i dalje je radila u Agenciji, ali ovaj put kao državna službenica sa svim povlasticama. U oglasu piše da je neto plaća za ovo radno mjesto 1.170 KM, istovremeno kada je prosječna plaća u državi bila 813 KM. Uz to, ADS redovno plaća poreze i doprinose za svoje službenike, što se ne može reći za veliki broj drugih poslodavaca u BiH.

U državnu službu se teško ulazi, a iz nje još teže izlazi

Najmanje 267 ljudi je u posljednjih pet godina već radilo na pozicijama u 33 državne institucije i prije nego što je za njih raspisan konkurs, podaci su koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Komisije su u svim ovim slučajevima smatrale da su za posao najsposobniji upravo oni kandidati koji su već u instituciji.

Na konkurse koje je organizovao i sproveo ADS u prethodne tri godine izašlo je skoro 15 hiljada drugih kandidata bez prethodnog iskustva u državnim institucijama.

Neki su bili samo na korak od uspjeha i za CIN su izjavili da činjenicu što ljudi već rade na mjestima za koje je raspisan konkurs doživljavaju kao prepreku koju ne mogu preći i da se u državnu službu može zaposliti samo “preko veze“.

Odbor državne službe za žalbe je odbacio žalbe kandidata da članovi komisije ne mogu davati objektivne ocjene ako znaju neke od kandidata ili sa njima već rade.

Sve žalbe o favoriziranju kandidata Odbor je odbacio zbog nepreciznih osporavanja objektivnosti članova Komisije.

Akšamija kaže da drugi učesnici jesu hendikepirani na konkursima na koje se prijavljuju kandidati koji već rade u instituciji, ali da se po zakonu neće smatrati diskriminacijom što negdje neko već radi i ima neko znanje ili iskustvo:

„Jer, mi biramo najstručnije. Zakon je tako podešen”.

Osim Gušićeve, od 2004. do 2009. godine je u ovu instituciju na sličan način došlo još četvero ljudi. Dvije državne službenice su u ADS-u radile prvo kao pripravnice, potom na određeno, a zatim su se zaposlile za stalno - kad je raspisan oglas za mjesta na kojima su već radile.

Treći službenik je došao po ponudi same Agencije, jer su ga, prema riječima rukovodstva, upoznali kroz konkurse za druge institucije i kroz njegova česta obraćanja Agenciji za savjete u vezi sa dokumentacijom za zaposlenje.

Akšamija otvoreno govori o načinima na koji su ovi ljudi došli do posla u Agenciji koju vodi i još kaže da su oni „sami sebi bili najbolja štela“, jer su dobro radili.

Zatvorska kazna nije prepreka za državnu službu

Slika
Bojan_GolicBojan Golić se nakon presude za nesavjestan rad u Investiciono-razvojnoj banci RS vratio u Agenciju za državnu službu (Foto: CIN)

Bojan Golić je nekadašnji direktor Akcijskog fonda RS-a i vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS) koji je takođe bio pripravnik u ADS-u. On je krajem juna 2010. godine priznao krivicu za nesavjestan rad u službi, zbog čega je osuđen na kaznu zatvora od četiri mjeseca.

Golić je u ADS primljen kao pripravnik, 2004. godine, kada je ova institucija raspisala oglas za prijem pripravnika. Godinu dana kasnije ADS je raspisao oglas za državnog službenika na koji se Golić prijavljuje i ostvaruje najbolji rezultat. Do 5. juna 2008. godine je promijenio dvije pozicije u ADS-u – primljen je kao viši stručni saradnik za rješavanje sukoba, a godinu dana kasnije je premješten na mjesto višeg stručnog saradnika za prijave i obavještenja. Na ovom mjestu je bio do 5. juna 2008. godine, kada je zatražio odsustvo iz državne službe.

„2008. sam otišao u Banja Luku. Imao sam rješenje u skladu sa zakonskim propisima o neplaćenom odsustvu, od tadašnjeg direktora Jakoba Fincija, do isteka mandata ili prekida ugovora”, kaže Golić.

Golića je Vlada RS-a 2008. godine prvo imenovala za direktora Akcijskog fonda, a godinu dana kasnije ga je Nadzorni odbor IRB-a postavio za vršioca dužnosti direktora. Međutim, nepunu godinu dana nakon imenovanja Golić je uhapšen zbog nesavjesnog rada u službi. Nakon tri mjeseca pritvora priznao je krivicu i bio osuđen na četiri mjeseca zatvora.

Prema sporazumu koji je potpisao sa Specijalnim tužilaštvom RS-a, Golić je priznao da je sredinom jula 2009. godine objavio javnu ponudu za preuzimanje koje je IRB uputio akcionarima banjalučkog društva Medicinska elektronika. Mjesec dana kasnije sazvao je sjednicu Uprave IRB-a na kojoj je odlučeno o kupcu 35 posto akcija ovog preduzeća. Golić je ovim potvrdio da je glasao, a zatim i dao ovlaštenje da se 3,3 miliona akcija Medicinske elektronike proda Mili Radišiću po cijeni od 0,0554 KM po akciji.

U Sporazumu piše da Golić nije znao da je stvarna vrijedost akcija skoro deset puta veća. Ovom prodajom je budžet RS-a oštećen za najmanje 1,3 miliona KM.

Među četvero optuženih bio je i Mile Radišić, kum predsjednika RS-a Milorada Dodika. Međutim, Okružni sud Banja Luka ih je u oktobru prošle godine oslobodio optužbi.

Nakon što je priznao krivicu i dobio presudu, Bojan Golić je Akšamiji napisao molbu za vraćanje na staro radno mjesto i već početkom decembra 2010. godine je nastavio sa poslom državnog službenika za komisije za izbor i testiranja u ADS-u.

Sve ovo je u skladu sa pravilima. Po zakonu, svi nerukovodeći državni službenici imaju pravo na odsustvo iz državne službe, ukoliko se imenuju na neki drugi položaj, kakav je bio slučaj sa Golićem. To odsustvo može trajati od dana imenovanja na novo radno mjesto do prekida te funkcije ili isteka mandata. U roku od mjesec dana nakon toga imaju pravo da traže povratak na isto ili slično radno mjesto sa kojeg su zatražili odsustvo.

Međutim, deset mjeseci prije Golićevog povratka ADS je raspisao konkurs za mjesto višeg stručnog saradnika za komisije za izbor i testiranja. Kao najuspješnija kandidatkinja izabrana je Sanja Nurkić, koja je počela raditi 1. maja 2010. godine.

Nakon što je Golić najavio svoj povratak u ADS, direktor Akšamija premješta Nurkić “autoritativnim rješenjem rukovodioca” na drugo radno mjesto, a Golića stavlja na njeno.

No, ubrzo je Golić unaprijeđen.

Akšamija kaže: „Javio se naš bivši službenik koji traži svoje zakonito pravo. Mi smo njega vratili na tu poziciju. Pošto mi u tom trenutku nije trebao viši stručni saradnik, ali mi je trebao šef, a vratio mi se čovjek koji je bio na poziciji direktora, mi smo odlučili da ga unaprijedimo na, zakonom propisan način, mjesto šefa Odsjeka”.

Tako je Golić internim konkursom unaprijeđen u šefa Grupe za prijave i testiranje i jednog od rukovodećih ljudi Agencije.

Činjenica da je Golić osuđen na četveromjesečnu kaznu zatvora zbog nesavjesnog rada nije bila prepreka za rad i napredak u karijeri, jer u državnoj službi ne može raditi jedino čovjek koji je osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora ili se protiv njega trenutno vodi krivični postupak.

Zamjenik ministra protiv direktora Agencije

Slika
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović je upozoravao da je konkurs za ovo Ministarstvo namješten, a potom i podnio prijavu Tužilaštvu BiH protiv direktora Agencije za državnu službu Akšamije i pet članova komisije (Foto: CIN)

Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, je u oktobru 2011. godine poslao Tužilaštvu BiH prijavu u kojoj je izrazio sumnju da su uposleni u ADS-u i članovi Komisije za izbor državnih službenika zloupotrijebili položaj prilikom procedure zapošljavanja pet službenika u ovom ministarstvu u maju 2011. godine.

Kasumović u prijavi piše da je unaprijed određeno koji će kandidati biti primljeni, na štetu drugih, i da su u tome učestvovali Akšamija i članovi Komisije za izbor: Anka Šešlija, Dženana Selimović, Tamara Čapelj, Azem Krajinić i Njegoš Pavlović.

Na konkurs se javilo oko 200 kandidata, ali je ADS o izlasku na polaganje pismenog dijela stručnog ispita 15. septembra 2011. godine propustio da obavijesti 125 njih. Zbog toga su oni prvi dio ispita polagali 20 dana kasnije.

Tri dana prije ispita Kasumović je napisao dopis Akšamiji u kojem ga obavještava da ima informacije da je konkurs namješten i da se zna da će posao dobiti Tanja Minić, Manuela Stjepanović, Ana Drmić, Jasmina Putica i Mithad Čolaković. Oni su u Ministarstvu radili od aprila 2010. godine. Prvu godinu su bili pripravnici, a od maja 2011. godine su svi postali stručni saradnici. Ti ugovori su im isticali 15 dana nakon završetka testiranja za stalni posao.

Kasumović je zahtijevao poništenje imenovanja Komisije za izbor državnih službenika i ponovno provođenje konkursne procedure.

Akšamija je potvrdio da mu se Kasumović obratio te da mu je odgovorio kako Agencija nema ovlaštenja da poništava rješenje o imenovanju Komisije.

U Tužilaštvu BiH nisu htjeli davati nikakav komentar na CIN-ovo pitanje dokle je došla provjera prijave zamjenika ministra.

Kasumović nije jedini koji je od pravosudnih organa zatražio rješenje ovog slučaja.

Džana Sokolović je bila kandidatkinja za jedno od pet mjesta u ovom ministarstvu i nakon pismenog dijela stručnog ispita imala je najbolji rezultat. Međutim, na intervjuu nije osvojila maksimalan broj bodova pa je posao dobila Manuela Stjepanović, jedna od petero prozvanih. Zbog toga je Sokolović odlučila da se žali Odboru državne službe za žalbe. Nakon odbijene žalbe, u decembru 2011. godine je tužila Odbor Sudu BiH. Kaže da još nije dobila presudu:

Slika
Džana Sokolović je zbog konkursa za Ministarstvo finansija i trezora BiH tužila Odbor državne službe za žalbe Sudu BiH (Foto: CIN)

„Može (Sud BiH) da odbaci ili da vrati na ponovno postupanje pa da Odbor odbaci kao nedopušteno. Ali, ja ću ih onda opet tužiti. Za duševnu bol, za propuštene plate. Dokle god. Neću odustati.”

Konkurs je završen 14. oktobra 2011. godine, polaganjem usmenog dijela ispita. Posao su dobila četiri kandidata na koje je Kasumović upozorio ADS. Ana Drmić, peta kandidatkinja, bila je neuspješna već u prvom dijelu ispita, kao i ostalih šest kandidata koji su konkurisali za istu poziciju, pa na ovo radno mjesto u Ministarstvu finansija i trezora BiH još niko nije primljen.

(Centar za istraživačko novinarstvo) / zurnal
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Sri Sep 05, 2012 22:35:50

POMOC 30 MILIONA EURA???
Bojim se uzaludnih 7 godina "podrske"...
BH pravosudje - rupa bez dna?
Cuj, "USPESNO saradjuju sa VSTV-em"... zanimljivo, a REZULTATA NIGDE!


Predstavljeni rezultati projekta podrške EU pravosuđu BiH

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH organizovalo je danas u Sarajevu konferenciju povodom okončanja projekta "Podrška pravosuđu Bosne i Hercegovine", koji je finansirala Evropska unija putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA 2009), saopštilo je Vijeće.


04.09.2012 21:22
Slika

Kako se navodi, predstavljeni su ostvareni rezultati i aktivnosti koje je provelo VSTV BiH u okviru ovog projekta, te najavljeni budući programi pomoći EU, usmjereni ka nastavku podrške pravosuđu BiH. Zahvaljujući ovom projektu poboljšani su tehnički uslovi u bh. sudovima za procesuiranje predmeta ratnih zločina, te podignuta svijest bh. pravosuđa o potrebi adekvatne primjene procesnih mjera zaštite svjedoka u istim predmetima.

Takođe, nastavljen je pozitivan trend automatizacije radnih procesa i dalja informatizacija pravosuđa putem razvoja i usavršavanja funkcionalnosti CMS-a. Razvijen je softver za predaju predmeta male vrijednosti i izvršnih predmeta elektronskim putem, te je izvršeno poboljšanje kapaciteta sudskih izvršitelja u cijeloj BiH putem njihovog stručnog usavršavanja i tehničkog opremanja.

U uvodnom obraćanju, predsjednik VSTV-a BiH Milorad Novković s u ime cjelokupnog bh. pravosuđa zahvalio na dugogodišnjoj podršci EU pravosuđu BiH. "Vjerujem da će ova podrška doprinijeti približavanju pravosuđa BiH modernim standardima pravosudnih sistema u EU", kazao je Novković.

Govoreći o rezultatima projekta, rekao je da oni predstavljaju važne korake u osiguravanju nezavisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa u BiH, jednakog pristupa pravdi i jednakosti svih građana pred zakonom. "Ovaj projekat smatramo uspjehom u saradnji sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem i uvjereni smo da je doprinio našem zajedničkom cilju osiguravanja boljih usluga sudova građanima ove zemlje", kazao je šef Sektora operacija u Delegaciji EU u BiH Holger Schroeder.

Konferenciji je prisustvovalo više od 100 učesnika, predsjednika sudova i glavnih tužilaca svih sudova i tužilaštava u BiH, ministar pravde BiH, predstavnici entitetskih ministarstva pravde, te entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca.

(Onasa) / Federalna.ba - VIDEO
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Čet Sep 06, 2012 23:17:41

Ah, sica je to za njih, sica... taman za "Jovo nanovo".

Dobili novčne kazne od 4.000 KM

Dvojica optuženih za krijumčarenje koji su sa tužiocem Tužilaštva BiH sklopili sporazum o priznanju krivice su: Dalibor Prodanović zvani „Dado“, rođen 15. 10. 1977. godine u Bijeljini gdje je i nastanjen, državljanin BiH, i Goran Bjelcanović zvani „Bjeli“, rođen 09. 05. 1967. godine u Bijeljini gdje je i nastanjen, državljanin BiH.

06.09.2012 11:51
Slika
arhiv

Navedeni optuženi su potpisivanjem sporazuma u potpunosti priznali izvršenje krivičnih djela za koje ih tereti optužnica Tužilaštva BiH od 17. 04. 2012. godine.

Za oba optužena su predložene novčane kazne u iznosu ne manjem od 2.000,00 KM i ne većem od 4.000,00 KM.

Predložene kazne su u skladu sa udjelom optuženih u izvršenju krivičnih djela.

Potpisivanjem ovog sporazuma o priznanju krivice navedeni optuženi su pristali da će na poziv Suda BiH svjedočiti pred Sudom BiH.

Ovim sporazumom optuženi su potvrdili da su upoznati sa sadržajem optužnice Tužilaštva BiH od 17. 04. 2012. godine. Oni su istovremeno potvrdili da su izjavu o priznanju krivice dali dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem te se obavezali da će nadoknaditi troškove krivičnog postupka u iznosu koji im eventualno odredi Sud BiH.

Oba optužena se ovim sporazumom odriču prava na suđenje i ulaganje žalbe na krivičnu sankciju, koju im na osnovu ovog sporazuma odredi Sud BiH.

Obojici optuženih Sud BiH je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 4.000,00 KM.

Federalna.ba
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Pet Sep 07, 2012 23:42:05

"KRASNi" komesar policije... (hmmm... da je bar jedini).

Svjedok optužuje Ramu Brkića za zaradu na drogi

Slika
Ramo Brkić, bivši komesar policije USK.
Foto: CIN


Svjedok Nedžad Kurtović je danas pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) rekao da je Rami Brkiću, bivšem komesaru Policije Unsko-sanskog kantona (USK), dao minimalno 40.000 KM od zarade prodajom droge. Kurtović je svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH) u predmetu koji se vodi protiv Brkića i ostalih, za organizovani kriminal, trgovinu drogom, zloupotrebu položaja i primanje mita.

Kurtović je na ročište došao iz zeničkog zatvora u kojem služi kaznu od godinu i po za neovlašten promet opojnim drogama. U izjavi pred Sudom Kurtović je kazao da je Brkića upoznao 1993. godine u vojsci, kada je bio pripadnik specijalne policije, a da je optužene iz istog predmeta - Senada Šabića i Satka Kekića - upoznao kasnije. Ideju oko proizvodnje droge Brkić mu je dao prije par godina u bihaćkom kafiću „Pogi“ i kao pomoć ponudio Šabića, Kekića i Zijada Muratovića. Prema tvrdnji ovog svjedoka, Šabić i Kekić su vodili cijelu tu operaciju i jedini su u Kantonu znali proizvoditi drogu u ovim specijalnim uvjetima. Navodno, za to su se specijalizirali u Holandiji.

Kurtović je rekao da su mlade stabljike marihuane i uređaji za proizvodnju droge stigli iz Hrvatske i prvobitno su bili smješteni u njegovoj kući u Bihaću, a poslije su prebačeni u halu Envera Okanovića u istom gradu. Kurtović je dalje govorio da je Okanovićeva hala bila prilagođena, tako što su u njoj bili smješteni i pilići čiji je miris prekrivao miris marihuane. Okanović nije odmah znao za šta se hala koristi. Tek nakon velikih računa za vodu i struju on je saznao za proizvodnju droge, nakon čega je pristao da se brine o zasađenim biljkama.

Slika
Nedžad Kurtović
Foto: Sud BiH


Kupci su, prema Kurtovićevim riječima, bili stranci koji su iz Holandije u Bihać dolazili na kušanje marihuane koju je poslije Kekić prebacivao preko granice u ruksaku, u količini od po 20 kilograma. Iz ove hale je prodano 100 kilograma marihuane. Svjedok je rekao da je on samo bio posrednik u prebacivanju novca od prodaje droge koji je Šabić davao za Brkića. Kurtović je kazao da je Brkiću u dva navrata dao po 20.000 KM i da je primopredaja bila u blizini Brkićeve kuće. Nakon sukoba Kurtovića i Šabića sadržaj hale je prvo preseljen u halu u Velikoj Kladuši, a zatim u onu u Gati, naselju kod Bihaća.

Dok je tužilac Olega Čavka ispitivao svjedoka Kurtovića, on je rekao da se boji za svoj život te da će biti ubijen. Za to je unaprijed optužio Brkića i Šabića. Kurtović je kazao i da mu je supruga tokom jedne posjete u zatvoru rekla da joj je jedan od optuženih - Adnan Alijagić - nudio novac kako bi njezin suprug odustao od svjedočenja.

Posljednja dva ročišta u predmetu protiv Rame Brkić i drugih, koja su trebala biti održana 22. i 29. augusta, odgođena su zbog bolesti optuženog Kekića koji je u Kantonalnoj bolnici u Bihaću ležao sedam dana. Kekić je na današnjem ročištu rekao da su njegovi zdravstveni problemi nastali zbog upale gušterače i kamenca u bubregu, zbog čega je u posljednjih mjesec dana omršavio 31 kilogram.

On je tražio od Suda da mu odobri liječenje u Sloveniji, jer posjeduje zdravstveno osiguranje ove zemlje. Tužilaštvo je zahtijevalo da se prijedlog Kekića odbije te da se o državnom trošku liječi u BiH, kako ne bi zloupotrijebio izlazak iz zemlje. Sud će se o ovom zahtjevu izjasniti naknadno.

Na današnjem ročištu je sa Tužilaštvom postignut i sporazum o priznaju krivice između Arisa Mašića i Ibrahima Hodžića, optuženih za protuzakonito posredovanje, odnosno zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i primanje dara. Mašić se u optužnici sumnjiči da je kao aktivista Stranke demokratske akcije (SDA) intervenisao kod članova Nezavisnog odbora za izbor komesara Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, da svoj glas daju Brkiću za novi mandat komesara policije. Hodžića Tužilaštvo tereti da je primao mito od počinilaca saobraćajnih prekršaja, u čemu je učestvovao i Ramo Brkić.

Državno tužilaštvo je do sada postiglo 11 sporazuma o priznanju krivice. Njima se na teret stavlja organizovani kriminal, proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, zloupotreba položaja i ovlaštenja, protuzakonito posredovanje, ovjera neistinitog sadržaja, primanje dara i drugih oblika koristi te krivotvorenje isprava.

Sljedeće ročište je zakazano za 12. septembar, kada će Kurtovića ispitati i odbrana. Tužilac Čavka je najavio da će u toku postupka biti saslušana 133 svjedoka.
Objavljeno: 5.9.2012. godine

cin.ba
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Pet Sep 07, 2012 23:46:38

Hoce li se vise okoncati?

Svjedok tvrdi da je Zijad Turković dolazio u Cargo centar prije pljačke

Slika
Zijad Turković na jednom od ročišta u Sudu BiH.
Foto: Sud BiH


Darjan Veličanin, radnik Cargo centra Međunarodnog aerodroma Sarajevo, rekao je danas pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) da je Zijad Turković dolazio na Aerodrom godinu dana prije pljačke, kada je uzeo novac koji mu je proslijedio Suad Glavinić, tadašnji radnik Aerodroma.

Veličanin je, svjedočeći protiv Zijada Turkovića, rekao da je kolega ostavio novac za Turkovića koji je došao u smjenu kada Glavinić nije radio. Prema tvrdnji svjedoka, Turković je po novac došao u sivom golfu iz kojeg nije izašao, već je novac uzeo iz auta i nakon toga se odvezao.

Cargo centar Međunarodnog aerodroma Sarajevo je opljačkan 5. decembra 2007. godine, pri čemu je odneseno 2,5 miliona KM koje su pripadale ABS Banci Sarajevo. Prema navodima iz optužnice Tužilaštva BiH, organizator cijele operacije je bio Turković. Glavinić je bio optužen za učešće u pljački Aerodroma, međutim, usljed nedostatka dokaza, Sud ga je oslobodio optužbi.

Svjedok Veličanin je ispričao da je Glavinić na dan pljačke bio na platou Cargo centra, što je suprotno ranije datim izjavama policiji. Ranije je tvrdio da je Glavinić radio na rendgenu za pregled robe.

Bruno Franjić, vještak za balistiku i mehanoskopiju, rekao je da je do sada urađeno 13 nalaza u vezi sa ovim slučajem. On kaže da je vještačio čahure, zrna, dvije brave sa ključevima te odjeću sa ekshumiranih tijela Midhata Mekića i Lucije Salas Cortez, za čije ubistvo se, također, tereti Turković. Franjić je u svom nalazu iskazao mišljenje da je na nekoliko mjesta na kojima su pronađeni meci i čahure korišteno isto oružje. Riječ je o vatrenom oružju - hekleru i škorpionu.

Pred Sudom su danas svjedočili i Dženan Šećerbajtarević, Almir Zajko, Jasmina Salihović, Anefija Čolić i vještak Adem Čelik.

Zijad Turković je optužen za organizovani kriminal, trgovinu drogama, razbojništvo, iznudu, trgovinu oružjem i druga krivična djela. U optužnici Tužilaštva BiH se, između ostalog, navodi i da je Turković u periodu od početka 2005. do septembra 2010. godine rukovodio grupom ljudi koja je prodavala heroin i kokain. Optužen je i za: pet ubistava, tri pokušaja ubistva, pljačku 2,5 miliona KM u Cargo centru Međunarodnog aerodroma Sarajevo, nezakonito sticanje dionica Fabrike čarapa „Ključ“ te pranje novca.

Sljedeće ročište je zakazano za 20. septembar a 4. oktobra ove godine će početi iznošenje materijalnih dokaza Tužilaštva BiH.

Objavljeno: 6.9.2012. godine

cin.ba

Koja drskost!

IZBAČEN IZ SUDNICE - Turković tužiocu Čavki psovao majku i nazvao ga odvratnom pticom - Na današnjem suđenju optuženima za pripadnost zločinačkoj organizaciji, koja se tereti za više krivičnih djela u Sudu BiH, Zijad Turković je izbačen iz sudnice zbog niza uvreda upućenih tužiocu Olegu Čavki, kojem je psovao, zatim tužiteljici Diani Kajmaković i svjedoku Darjanu Veličaninu. - Turković je za tužiteljicu Kajmaković govorio da je "mafijašica" i da "pripada mafijaškoj organizaciji", zbog čega ga je upozoravao predsjedavajući Sudskog vijeća Izo Tankić. Vrhunac je uslijedio kada je tužilac Čavka ispitivao svjedoka Anefiju Čolića o tome da li je Turković ikada bio zaposlen i gdje, na šta je optuženi reagovao uvredom, nazvavši tužioca "pticom odvratnom"...
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Pet Sep 07, 2012 23:48:16

SVASTA! Teroristi, a na slobodi?

Izrečena pravosnažna presuda Rustempašiću i drugima

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu protiv terorističke grupe Rijada Rustempašića. Time su Rustempašić, Abdulah Handžić i Edis Velić zbog krivičnog djela - terorizam pravosnažno osuđeni na ukupno 11 godina zatora. Zanimljivo, osuđeni teroristi su na slobodi.

07.09.2012 19:53
Slika

Opširnije u videoprilogu Jasenke Isović

Odluka Apelacionog vijeća potvrda je da su Rijad Rustempašić, Edis Velić i Abdulah Handžić teroristi. Tužiteljstvo BiH je zadovoljno. „Tužiteljstvo BiH je zaista intenzivno i dugo radilo na istrazi zajedno s drugim agencijama za sprovođenje zakona i policijakim agencijama u BiH tako da je ovaj predmet rezultat dobre saradnje“, kaže glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.

Rustempašić, Velić i Handžić nisu počinili teroristički akt. Ali su itekako namjeravali. O namjerama najbolje svjedoče u istrazi pronađeni arsenal naoružanja koje nisu stigli iskoristiti, presretnuti razgovori, literatura i knjige nekoliko ekstremista među kojima je i šejh Abu Hamza al-Masri, koji je u Velikoj Britaniji osuđen za terorizam, te snimke oporuka bombaša samoubica.

Pronađen je i još konkretniji dokaz - nikad poslano pismo Abdulaha Handžića, adresirano na Rasima Ljajića i Sulejmana Ugljanina, u kojem među ostalim stoji: „Nudim ti da dođem u pomoć da ubijam Srbe na Allahovom putu iz predostroznosti radi.“

Namjere Rustempašićeve grupe je precizno definirala presuda: Krivi su, jer su namjeravali izvrsiti teroristicki napad, destabilizirati državne strukture i ozbiljno zastrasiti ljude u BiH. S tog aspekta vrlo je važno istaći da su sve vrijeme dok je trajao postupak članovi Rustempašićeve grupe bili su na slobodi. Slobodno su i sve vrijeme u sudnici, ali i izvan nje pokazali i nepoštivanje Suda BiH. I još su na slobodi. Čak ni nakon pravosnažne presude, Rustempašić, Velić i Handžić nisu iza rešetaka. Za to je u narednom periodu zaduženo državno Ministarstvo pravde. No, procedure ne mogu opravdati činjenicu da osuđeni teroristi slobodno šetaju državom čije su institucije namjeravali ugroziti.

Federalna.ba - VIDEO
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Sub Sep 08, 2012 23:47:42

Evo i ovde... samo navalite citati...
Koji li su ovi sto samo CITAJU?
Moram priznati da pratim, bio je i veci broj citanja za 1 dan, ali SAMO citanja, nazalost.
Kakvi smo (cutolozi), pa nije nam ni lose, zar ne?


Slika
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod antikorupcija u Ned Sep 09, 2012 19:44:59

Nije nam dobro a loše jeste !
antikorupcija
 
Postovi: 153
Pridružio se: Čet Apr 26, 2012 10:03:21


Re: Članci o sudcima kriminalcima BiH

Postod nevenkagaragic u Pon Sep 10, 2012 23:45:59

NEPISMENI, rekoh ja! Ili... hmmm... ne bi me cudili TALOVI?
Ipak je NEKO kriv za ulje, zar ne? Zna se KO je najodgovorniji!
"Lud, zbunjen, normalan" - ima li zadnjih?
Svasta u ovoj drzavi!


10.09.2012. | PIŠE: Jakub SALKIĆ

NAKON ŠTO GA JE SUD OSLOBODIO KRIVNJE U AFERI ULJE
Bivši direktor robnih rezervi od Vlade traži 200.000 KM odštete


Ukoliko Vlada FBiH ne ispuni zahtjeve Hrvoja Dragoja, kojeg je Sud oslobodio krivnje za nesavjestan rad u službi, slučaj će završiti na sudu, a u Vladi su svjesni da će izgubiti

Slika
Foto: Damir ČUMUROVIć
Dragoje vjerovatno neće prihvatiti staru poziciju

Prije pet godina kada je Federalna direkcija robnih rezervi reagovala na tržištu uljem iz robnih rezervi, na etiketama je pisalo da je ulje iz nepostojeće države Čehoslovačke i da je proizvedeno u budućnosti, pa su tako potrošači 2007. kupovali ulje proizvedeno 2008. godine, a kasnije je utvrđeno da ono nije proizvedeno od suncokreta nego od uljane repice.

Direktor, pa referent

Afera je rezultirala smjenom direktora Direkcije robnih rezervi Hrvoja Dragoja i optužnicom za nesavjestan rad u službi. Tri godine poslije toga Općinski sud Sarajevo je oslobodio krivnje Hrvoja Dragoju i Ivicu Dumančića, bivšeg pomoćnika direktora u Sektoru za robne rezerve Direkcije.

Nakon što je Sud presudio u korist Hrvoja Dragoja, bivši direktor Direkcije robnih rezervi traži od Vlade Federacije BiH da mu isplati obeštećenje za nezakonitu smjenu, razliku plata za protekle godine, od smjene do danas, jer je Dragoje u Direkciji sa pozicije direktora prebačen na mjesto referenta. Osim toga, Dragoje traži da se vrati na poziciju direktora s koje je smijenjen. Kako smo nezvanično saznali u Vladi Federacije BiH, odšteta koju traži bivši direktor Direkcije je oko 200.000 KM.

Advokat Hrvoja Dragoja Sadik Hota potvrdio nam je informaciju iz Vlade FBiH, zahtjev Vladi jeste predat, ali nije mogao da nam kaže koji je iznos odštetnog zahtjeva. Ukoliko Vlada FBiH ne pristane da na ovaj način riješi pitanje odštete, advokat Hota kaže da će zahtjev predati na sud. I u Vladi su, kako smo saznali, svjesni da će na sudu izgubiti i da će na kraju, ipak, morati platiti.

"Ostavljen je rok Vladi FBiH da se izjasni o zahtjevu, nakon toga ćemo znati šta dalje", kazao je Hota. On dodaje da će, ukoliko slučaj dođe do suda, tražiti i naknadu za narušavanje fizičkog zdravlja. Što se tiče zahtjeva za povratak na poziciju direktora, advokat vjeruje da Dragoje, čak i da mu to Vlada omogući, ipak, neće pristati na to jer bi mu to dodatno ugrozilo zdravlje.

Kontrola zaliha

A što se tiče samih robnih rezervi i onoga što potrošače najviše interesuje, u njima nema ničega dovoljno za ozbiljnu intervenciju na tržištu ukoliko, zbog suše, dođe do rasta cijena osnovnih proizvoda ili nestašice.
To nam je potvrdio dopremijer Federacije BiH Jerko Ivanković Lijanović, dodavši da o količinama ne može govoriti jer je to poslovna tajna. On je kazao da je u toku kontrola zaliha, kako bi se utvrdilo stanje robnih rezervi po količini i kvalitetu, te je naglasio da je Direkcija vršila nabavke u skladu sa planom.
Alojz Jozinović, pomoćnik direktora Direkcije robnih rezervi za robe, također nam je kazao da ne može govoriti o količinama roba u robnim rezervama - to je državna tajna i o tome može govoriti jedino direktor Direkcije Tončo Bavrka. A Bavrka nije odgovarao na naše upite nego nas je uputio na Jozinovića.

oslobodjenje.ba
PRAVDA ZA DENISA
nevenkagaragic
 
Postovi: 3146
Pridružio se: Sri Maj 26, 2010 13:52:14
Lokacija: Tuzla

PrethodniSljedeća

Povratak na Razno

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 4 gostiju